Rod Blagojević, kontroverzni američki lobista i jedan od najistaknutijih zagovornika Milorada Dodika u Sjedinjenim Američkim Državama, objavio je u „Washington Timesu“ tekst koji diže ozbiljna politička i moralna pitanja u BiH. U svojoj kolumni on kazuje da Federacija Bosne i Hercegovine postaje evropska kopija Hezbolaha – organizacije poznate po militantnom ekstremizmu, te na taj način kvalificira Bošnjake kao prijetnju koju treba pažljivo pratiti.
Izjava da je Iran „razvio bazu operacija u Federaciji po uzoru na Hezbolah u Libanu“ nije tek još jedan diplomatski spin – ona ciljano konstruira sliku BiH kao inkubatora srednjoistočnih prijetnji. Blagojević ide toliko daleko da tvrdi kako je Iran navodno naoružavao džihadističke grupe tokom rata devedesetih, a danas ih koristi kao polugu za jačanje tamošnje bosanske muslimanske zajednice. Time Bošnjaci bivaju stavljeni u isti koš sa ekstremističkim grupama, čime se relativiziraju strahote prošlog genocida i otvara prostor novim insinuacijama.
Ovakve tvrdnje izazivaju ozbiljne reakcije – pogotovo jer dolaze od čovjeka sa mračnom prošlošću. Blagojević je bivši osuđeni guverner Illinoisa koji je 2008. osuđen zbog korupcije, a odnedavno radi kao lobista „za interese Republike Srpske“ u Washingtonu. Njegova reputacija i veze s Dodikom postavljaju pod vel pitanje autoritet i namjeru ovog teksta.
Analitičari upozoravaju da se ovdje ne radi o bezazlenom političkom mišljenju, već o strateškoj kampanji – pokušaju da se stvori percepcija da su Bošnjaci sigurnosni rizik, a ne žrtve. Ovaj narativ služi za slabljenje međunarodne podrške Bosni i Hercegovini i za jačanje pozicija snaga koje negiraju genocid ili minimiziraju događaje iz 1990-ih.
Reakcija međunarodne zajednice i domaćih političara bila je brza. Britanska članica parlamenta Arminka Helić (Baronesa Helić) eksplicitno je nazvala tekst planiranom dezinformacijskom kampanjom. Diže se glas da se ovakve teze ne smiju uzimati zrakoprazno, posebno kada se objavljuju u medijima koji imaju značajan uticaj na američku publiku i ulaganja.
Problem nije samo u nacionalnim tenzijama, već u političkoj manipulaciji cijelom naracijom o prošlosti i današnjici.Pitanje koje ovdje juriša je suštinsko: da li je pravo vrijeme da se Sarajevo – ali i čitava Bosna i Hercegovina – promatra kroz prizmu sigurnosne prijetnje? A ne kao zemlja koja se oporavlja i koja dobija međunarodnu podršku?
S druge strane, postoji jasna tendencija da se Dodikov glas pojača u globalnoj areni. Blagojević, kao čovjek blizak Trumpu i njegovoj administraciji, postavlja retoriku o „strateškom partnerstvu“, pri čemu otvoreno sugerira zahlađenje ili obrat interesa SAD od Bošnjaka prema Srbima. To je klasična taktička zamjena – ‘ako IIranu dozvolite prisustvo, onda smo mi sigurniji’.
Ono što iz teksta zrači jasno je: cilj je potkopavanje historijske istine i kreiranje nove normalnosti u kojoj su Bošnjaci „Hezbolah“ koji se trebaju smatrati prijetnjom. To je direktan udar na koncept tranzicijske pravde – ograda za istinu i žrtve pada pod udar propagande.
Na kraju, poruka je alarmantna: ako dopustimo širenje takvih konstrukcija – na temelju bez dokaza i velikih simboličnih optužbi – mi podižemo zid mržnje, umanjujemo ulogu genocida i idemo nazad u feral politici. I da – ključno je sada boriti se za transparentnost, za istinu i osigurati da pravi glasovi – žrtava, pravde i pomirenja – ostanu glasniji od onih koji pletu tamne političke mreže.
#lobiranje #dezinformacije #političkaRetorika #pravda #BiH #Hezbolah #iomogućnosti #Bosna
