Estonija uvela sankcije Miloradu Dodiku — zbog separatizma i ugrožavanja suvereniteta
Estonija je donijela odluku da uvede sankcije protiv Milorada Dodika, bivšeg predsjednika Republike Srpske, zbog aktivnosti koje ta zemlja smatra štetnim za suverenitet i teritorijalni integritet država, odnosno zbog poticanja separatizma. Ovu mjeru potvrdio je ministar vanjskih poslova Estonije, Margus Tsahkna, koji je poručio da Estonija neće tolerisati one koji podrivaju međunarodno pravo i stabilnost.
Pored Dodika, sankcije su uvedene i protiv Irine Vlah, bivše guvernerke Autonomne teritorije Gagauzije u Moldaviji. Tsahkna je naveo da su njihove radnje procijenjene tako da krše norme međunarodnog prava te da predstavljaju prijetnju miru i sigurnosti u regiji.
Šta tačno podrazumijevaju sankcije? Prvenstveno zabranu ulaska u Estoniju, kao i mogućnost zamrzavanja imovine, što je standardna praksa u slučajevima kada država želi sankcionisati osobe za koje postoje dokazi da su učestvovale u aktivnostima koje podrivaju ustavni poredak ili izazivaju separatističke težnje. Ne radi se samo o simboličnoj odluci, nego o pozicioniranju Estonije kao države koja aktivno štiti principe međunarodnog prava.
Dodik je reagovao brzo na ovu odluku. Njegova izjava bila je da nikada nije bio u Estoniji niti je imao namjeru da tamo ode — zbog čega smatra da zabrana ulaska za njega nema praktičan značaj. On je ovu mjeru komentarisao kao besmislenu, navodeći da je uspješno provocirala reakcije u Bosni i Hercegovini, posebno u Sarajevu. U jednoj od svojih objava, izjavio je da je Estonija, „bar za jedan dan, učinila Sarajevo sretnim“.
Samo po sebi, ova situacija osvijetljava nekoliko ključnih tačaka: prvo, da međunarodne sankcije protiv političara iz BiH postaju sve češće, posebno onih koji su optuženi za politiku koja negira državne strukture ili dovodi u pitanje teritorijalni integritet. Drugo, da su reakcije sankcionisanih često retoričke — često uz minimizaciju, negiranje ili ismijavanje odluka koje donose strane države.
Estonija se pridružila nizu zemalja koje su prethodno uvele slične mjere. To pokazuje da postoji određen međunarodni konsenzus među državama EU i šire da se sankcijama odgovara na ponašanja koja se smatraju prijetnjom po ustavnopravni poredak. Takve odluke imaju i politički i praktičan značaj — one šalju poruku drugima koji eventualno razmišljaju o sličnim aktivnostima da postoje posljedice.
Međutim, skeptici upozoravaju da sankcije same po sebi nisu dovoljne. Da bi imale stvaran efekat, potrebno je da ih prate mjere praćenja, međunarodna koordinacija i odgovornost. Ako pojedinac ima imovinu ili kontakte van zemlje koja uvodi sankcije, postoje načini da se zaobiđu bar nekih ograničenja — ali zabrana ulaska i smanjenje diplomatije već jesu značajan udarac.
Pitanje koje sada mnogi postavljaju jeste: kako će se ova mjera odraziti na političku scenu u BiH, ali i kakav signal šalje međunarodnoj zajednici. Da li će sankcije dati dodatni poticaj onima koji zagovaraju jači državni integritet, ili će biti upotrebljene kao osnova za nove sukobe i polarizaciju unutar entiteta RS?
#Estonija #MiloradDodik #Sankcije #Separatizam #Sovereignty #PolitikaBiH #Mir #MeđunarodnoPravo
