
Kabiri opet provocira: vrijeđanja, prijetnje i tvrdnje o radikalnom islamskom terorizmu
Amir Gross Kabiri, investitor s izraelskim državljanstvom, postao je predmet kontroverzi zahvaljujući svojim nedavnim izjavama koje mnogi ocjenjuju kao islamofobične, vrijeđajuće i potencijalno opasne za međunacionalne odnose u Bosni i Hercegovini. Kabiri je poznat po upravljanju kompanijom “Aluminij” iz Mostara, te djelovanju u raznim društveno-ekonomskim i sportskim krugovima, ali njegove zadnje izjave otvorile su pitanje — da li se ovim graniči prema prijetnji, ili je riječ samo o retorici?
Kabiri je tvrdio da su Hrvatska i Izrael “rame uz rame u borbi protiv radikalnog islamskog terorizma”, te da, po njegovom viđenju, obje zemlje dijele slične izazove kao manjine u “neprijateljskom okruženju”. On je pri tom često koristio slike i riječi koje impliciraju da Bosna i Hercegovina i “islamski elementi” u njoj predstavljaju prostor u kojem se razvija ili prijeti radikalizam — što su mnogi primili kao optužbu usmjerenu Bošnjacima i muslimanskoj zajednici.
“Ovi izljevi retorike nisu novi, ali oni svakako podižu stepen napetosti,” komentarišu analitičari. Kabiri, bivši gost iz Rusije i privrednik koji je često u fokusu političkih i medijskih polemika, u svojim obraćanjima dijeli naslovne strane novina koje upozoravaju na utjecaj “radikalnih islamskih organizacija u BiH”. Time implicira da su muslimani (ili određeni njihovi dijelovi) prijetnja — ne samo retorički, nego i sigurnosno.
Mnogi komentatori ukazuju da je ovakav pristup opasan — jer se granica između kritike i stigmatizacije lako briše. Kada pojedinac s javnom pozicijom koristi izraze poput “prijetnja” u kontekstu islamske zajednice, postoji rizik da se stvori kolektivni osjećaj neprijateljstva. To može pojačati netrpeljivost, ali i podstaći polarizaciju među zajednicama.
S druge strane, podrška Kabirijevim izjavama dolazi iz određenih političkih krugova koji smatraju da je potrebno otvoreno govoriti o sigurnosnim prijetnjama. Oni tvrde da takve izjave jesu provokativne, ali su dio javne diskusije — dio slobode govora. Kabiri je, prema dostupnim informacijama, često hvaljen u medijima koji su skloni njegovim stavovima, a kritiziran od onih koji smatraju da njegova retorika destabilizira društvo.
Važno je napomenuti da sigurnosne agencije do sada nijednu od Kabirijevih izjava nisu označile kao direktnu prijetnju s namjerom izvršenja terorističkog čina. Ne postoje javno poznati dokazi da je Kabiri planirao nasilne akcije ili organizaciju terorizma. Dakle, njegova izjava, koliko god provokativna, ostaje u domeni govora — retorike koja, međutim, može imati posljedice.
Građani, posebno oni koji pripadaju muslimanskom stanovništvu, reagiraju s zabrinutošću. Pitanje koje mnogi postavljaju je: da li je to dio strategije da se muslimanska zajednica prikaže kao potencijalna prijetnja? I da li se retorika koristi da bi se opravdao stroži nadzor, diskriminacija ili marginalizacija?
Ono što je evidentno jeste da riječ terorizam i „radikalni islam“ imaju veliku snagu u javnom diskursu. Jedna nepromišljena izjava može izazvati strah, ali i mobilizaciju — i to često u pravcu koji pojačava podele, umjesto da gradi razumijevanje. Kabirijeva izjava svjedoči o tome koliko su osjetljive teme vjere, identiteta i sigurnosti u Bosni i Hercegovini — i koliko je pažljivost u govoru neophodna.
#Kabiri #Islamofobija #Retorika #BosnaIHercegovina #Sigurnost #Terorizam #PolitičkaProvokacija #Identitet