Vlast u FBiH poredi ekonomske pokazatelje s Novalićevim periodom: Da li su podaci ohrabrujući ili neki iznosi nisu za pohvalu?
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ističe da su ekonomski pokazatelji danas — u mandatu premijera Nermina Nikšića — značajno poboljšani u odnosu na period kada je premijer bio Fadil Novalić. Na prvi pogled, statistike izgleda obećavajuće: minimalna plata tada je bila oko 596 KM, a sada iznosi 1.000 KM; najniža penzija porasla je sa 538 KMna 600 KM; prosječna plata sa 1.277 KM na 1.590 KM; i ukupan javni dug se smanjio s 22,05 % BDP-a na 18,8 %.
Sve to je dobro dok ne uzmemo u obzir širi kontekst života građana i realne troškove — inflaciju, rast cijena energenata, hrane, stanovanja, ali i pad kupovne moći. Ekonomisti upozoravaju da iznosi koji se sada hvale nisu jednako vrijedni kao što zvuče, jer ono što je nekad mogao kupiti za 600 KM, danas zahteva mnogo više novca — i često minimalna penzija i minimalna plata nisu dovoljni da pokriju osnovne mjesečne troškove.
Ekonomista Igor Gavran ističe da su podaci nominalno bolji, ali da su selektivno prezentovani — kako bi stvorili sliku napretka. On kaže da nije spomenuto da se potrošačka korpa značajno povećala, da su cijene stanovanja, režija, zdravstva i hrane skočile, pa se realni dohodak mnogih umirovljenika i radnika smanjio ili stagnira. Primjeri koje vlast koristi – o rastu plata i penzija – djeluju kao da prikazuju pobjedu, ali on upozorava da su razlike u kvalitetu života često zanemarene.
Još jedan aspekt je jednokratne pomoći koje Vlada daje određenim grupama. To su mjere koje su u kriznim periodima neophodne — ali ekonomisti smatraju da ne smiju da zamijene održivi rast plata i penzija. Kritikovana je praksa da se pojedine demografske ili profesionalne grupe reklamiraju kao „dobitnici“ tih pomoći, umjesto da se fokus bude na sveukupnom poboljšanju životnog standarda građana.
Takođe, zabrinjavajuća je stopa iseljenosti — mnogi građani Federacije BiH, posebno mladi, smatraju da im uslovi života ovdje postaju nepodnošljivi, pa tragaju za boljom perspektivom u inostranstvu. To, kažu stručnjaci, nije merilo ekonomskog uspjeha, ali jeste ogledalo koliko statistika može biti udaljena od svakodnevne stvarnosti.
U krajnjem, Vlada FBiH ima razloga za optimizam — da, brojke pokazuju poboljšanja u određenim segmentima. Ali one nisu dovoljne da zamijene potrebu za sistemskim reformama, kontrolom cijena, boljim standardom socijalne zaštite i smanjenjem opterećenja za obične građane.
Za građane je važno da se radi ne samo o tome koliko je plata veća, nego koliko se stvari stvarno mogu platiti — energija, hrana, kirija, prijevoz. Tek kad se te stavke uravnoteže, statistika postaje stvarni pokazatelj da je život bolji.
#EkonomskiPokazatelji #FBiH #MinimalnaPlata #Penzije #Inflacija #ŽivotniStandard #PolitičkaRetorika
