Blaunusa: Nema trećeg entiteta ni raspakivanja Dejtona
U javnoj raspravi o budućnosti Bosne i Hercegovine, tema uspostave nezavisnog trećeg entiteta i moguće “raspakivanje Dejtonskog sporazuma” redovno se pojavljuje kao politička bomba. Međutim, neki utjecajni političari zagovaraju potpuno drugačiji pristup — oni koji tvrde da takvi prijedlozi nisu realni i da država mora ostati utemeljena na postojećim principima.
Politička pozicija Blaunuse
Prema riječima Blaunuse (ime kojeg često koriste mediji u javnim diskusijama), treći entitet neće biti formiran i ne postoji stvarna volja ni snaga za rušenje Dejtonskog ustavnog okvira. On navodi da su takve ideje više retorička politikanego ozbiljan plan. Prema njemu, prava prijetnja leži u ignoranisanju interesa naroda, a ne u formalnim reorganizacijama države.
Zašto je ova tema i dalje aktuelna?
Bosna i Hercegovina je tokom decenija često bila predmet prijedloga za promjene unutrašnje strukture — od jačanja kantona, regionalizacije, pa sve do “velikih rješenja” poput trećeg entiteta. Takvi prijedlozi često se plasiraju u trenutnim krizama ili pred izborima, kao način mobilizacije birača.
Međutim, Blaunusa smatra da su:
-
Ti prijedlozi kontraproduktivni za stabilnost države;
-
Oni rado koriste političari koji traže spektakularne, ali nerealne riječi;
-
Pojedine izjave imaju za cilj da polarizuju društvo i skrenu pažnju s stvarnih problema (ekonomija, korupcija, nezaposlenost).
Interesi — hrvatski, srpski, bošnjački
Blaunusa u svojim javnim nastupima često insistira na tome da nijedan interes etničke grupe ne smije dominirati nad državnim i općim interesima. U tom smislu, spominje kako je nekim vodećim političarima, poput Milorada Dodika, važniji hrvatski interes nego srpski — argument koji izaziva velike reakcije. Prema njegovom viđenju:
-
Takvi pristupi destabilizuju povjerenje među narodima;
-
Oni potkopavaju ideju zajedničkog života u BiH;
-
Umjesto da se radi u interesu svih, političari često grade svoje mandate na iskorištavanju emocija.
Posljedice i izazovi
Tema trećeg entiteta i “raspakivanja” Dejtona nosi sa sobom mnoge izazove:
-
Ustavna katastrofa — promjena entitetske strukture iziskivala bi duboke izmjene Ustava i mehanizme koji trenutno nemaju realnu podršku.
-
Socijalne tenzije — takve promjene bi pojačale etničke podele i nepovjerenje među građanima.
-
Međunarodni pritisak — strani partneri i institucije koje nadgledaju primjenu Dejtona ne bi prihvatile nagle, unilateralne promjene.
-
Skretanje fokusa — dok se raspravlja o entitetima, često se zanemaruju ključni problemi: loša infrastruktura, ekonomska stagnacija, migracije, obrazovanje.
Blaunusa želi poručiti da pravi prioritet mora biti stabilnost države, jačanje institucija i jednak tretman svih građana, bez izuzetka. Umjesto spektakularnih političkih izjava koje izazivaju haos, potrebno je raditi na realnim rješenjima koja dodiruju živote ljudi.
Zaključak: Realizam umjesto utopije
Uprkos stalnim medijskim provociranjima i političkim natjecanjima, ideja o formiranju trećeg entiteta ostaje duboko nepraktična i potencijalno opasna. Blaunusa stoji čvrsto iza stava da Dejtonski okvir ne treba biti razbijan, već dorađivan kroz konsenzus i demokratski proces.
U konačnici, poruka je jasna: neće se graditi novi entitet, ne postoji legitimna osnova za “raspakivanje” Dejtona, i politike interesa koje ističu nacionalne bontone često služe kao maska za skrivanje pravih problema. Država mora ostati u funkciji svih građana — ne samo određenih političkih elita.
