Doktorka stomatologije Šadi Manoučehri podelila je na društvenim mrežama jednostavan način za proveru lošeg zadaha u samo 10 sekundi. Ona ističe da loša oralna higijena često može biti uzrok neprijatnog zadaha. Preporuke stomatologa uključuju pranje zuba najmanje dva puta dnevno i korišćenje konca ili interdentalnih četkica kako bi se efikasno uklonili ostaci hrane. Redovni stomatološki pregledi takođe igraju ključnu ulogu u održavanju oralne higijene.
- Kako biste utvrdili osjećate li neugodan zadah, slijedite ove korake: Klizite jezikom preko stražnje strane šake, ostavite ga da se osuši na zraku deset sekundi i nastavite s udisanjem njegovog mirisa. Ako osjetite neugodan miris, vjerojatno imate problema s lošim zadahom.
Suha usta potencijalni su krivac za neugodan zadah. Kada spavate otvorenih usta ili pretjerano pričate, to dovodi do dehidracije vaše usne šupljine. To zauzvrat daje priliku bakterijama da razgrade čestice hrane i stvore oštre spojeve sumpora. Kako biste ublažili ovaj problem, preporučljivo je često piti vodu ili žvakati žvakaću gumu jer te radnje mogu potaknuti proizvodnju sline i donekle ublažiti problem.
Loš zadah također može biti uzrokovan nakupljanjem naslaga na jeziku. Iako mnogi pojedinci marljivo peru zube i čiste ih koncem, često zanemaruju čišćenje jezika. Vrlo je važno redovito čistiti jezik jer se i na njemu može nakupiti naslaga.
Vrijeme posljednjeg obroka također utječe na svježinu daha. Prema stručnjacima, nedavni obrok poboljšava kvalitetu vašeg daha jer čin jedenja, zajedno sa slinom i gutanjem, pomaže u eliminaciji bakterija sa stražnjeg dijela vašeg jezika. Osim toga, sirovo voće i povrće služe kao prirodni čistači vašeg jezika.Pojava neugodnog zadaha može se pripisati određenim lijekovima. Antidepresivi, lijekovi za anksioznost, relaksanti mišića, antihistaminici, lijekovi protiv bolova i dekongestivi često izazivaju suhoću u ustima, što zauzvrat dovodi do razvoja lošeg zadaha.
Skupljanje bakterija na krajnicima može stvoriti neprivlačan miris. Povremeno se čestice i bakterije nakupljaju na tonzilama i spajaju se stvarajući strukture koje se nazivaju tonziloliti, što rezultira pojavom halitoze.Hormonalne fluktuacije tijekom menstrualnog ciklusa mogu dovesti do suhih usta, što zauzvrat može rezultirati neugodnim zadahom. Nadalje, pojava krvarenja desni tijekom menstruacije može dodatno pogoršati loš zadah.
BONUS TEKST:
Krompir je jedna od najvažnijih i najrasprostranjenijih biljaka na svetu, čije je uzgajanje i konzumiranje duboko ukorenjeno u ljudsku istoriju i kulturu. Ova raznovrsna biljka, botanički poznata kao Solanum tuberosum, ima dugu istoriju upotrebe u ishrani i ima široku primenu širom sveta.
Istorija i Poreklo
Krompir potiče iz Južne Amerike, gde je prvi put gajen pre više od 7.000 godina od strane starih civilizacija poput Inka. Originalno divlje biljke koje su prabotaničari koristili razvile su se u razne sorte koje danas poznajemo, zahvaljujući selekciji i uzgoju. Evropljani su krompir otkrili tokom španske kolonizacije Južne Amerike u 16. veku i brzo su ga preneli u Evropu, gde je postao ključan u ishrani zbog svoje visoke nutritivne vrednosti i prilagođavanja različitim klimatskim uslovima.
Botaničke Karakteristike
Krompir je višegodišnja biljka, ali se najčešće uzgaja kao jednogodišnja. Njegova najvrednija komponenta su krtole, podzemni delovi stabljike koje skladište hranu. Krompiri mogu biti različitih boja, od belih do žutih, crvenih i ljubičastih, a mogu imati različite oblike i veličine zavisno od sorte.
Zdravstvene Koristi
Krompir je bogat ugljenim hidratima, vlaknima, vitaminom C, vitaminom B6 i kalijumom. Sadrži i minerale poput gvožđa i magnezijuma. Ishrana bogata krompirom može pomoći u održavanju zdravlja srca, regulisanju krvnog pritiska, jačanju imunološkog sistema i poboljšanju varenja. Takođe, krompiri su niskokalorična namirnica, posebno ako se kuvaju ili peku bez dodavanja velike količine masnoća.
Kulturni i Kulinariski Značaj
Krompir je integralni deo mnogih nacionalnih kuhinja širom sveta. U Velikoj Britaniji su poznati kao klasičan prilog uz ribu, dok su u Sjedinjenim Američkim Državama popularni kao prilog uz meso ili kao osnova za razne varijacije jela poput pirea ili gratena. U mnogim zemljama Južne Amerike, poput Perua, krompir se raznoliko koristi u tradicionalnim jelima kao što su ceviche sa krompirom ili papa a la huancaína.
Uzgoj i Ekonomski Značaj
Krompir je jedna od najvažnijih poljoprivrednih kultura na svetu, sa velikim ekonomskim značajem za mnoge zemlje. Najveći svetski proizvođači su Kina, Indija, Rusija i Sjedinjene Američke Države. Uzgaja se na različitim tipovima zemljišta i zahteva dobru vlagu za optimalan rast. Ova biljka je prilagodljiva i može se uzgajati u različitim klimatskim uslovima, od tropskih do umerenih zona.
Globalni Uticaj i Budućnost
Krompir je deo globalne prehrambene sigurnosti i ima potencijal da igra ključnu ulogu u borbi protiv gladi i podsticanju održive poljoprivrede. Sa promenama klime i porastom svetske populacije, krompir će nastaviti da bude važan izvor hrane i resursa za buduće generacije.
Zaključak
Kroz svoju bogatu istoriju i globalni uticaj, krompir ostaje nezamenjiv deo ishrane i kulture širom sveta. Njegova nutritivna vrednost, prilagodljivost u uzgoju i raznovrsna primena u kuhinji čine ga ne samo omiljenom hranom već i ključnim faktorom u globalnoj poljoprivredi i održivom razvoju.
