Svemir je za naš pojam veliko i nejasno prostranstvo koje se možda proteže i beskonačno. Znamo samo par sitnica o svemiru i ko zna šta se sve tamo nalazi. Danas donosimo ispovijest jednog čovjeka koji je bio u svemiru skoro pola godine.
- Svemir ostaje vjerojatno najneistraženija tema na planetu. Točnije, njegove prave dubine su nepoznate, a mnogi ga smatraju beskonačnim. Danas ćemo razgovarati o osobi koja je neočekivano provela tri mjeseca u svemiru, dijeleći svoja iskustva.
U sljedećem odjeljku današnjeg članka zaronit ćemo u carstvo svemira i ispitati brojne ekspedicije koje su putovale izvan naše atmosfere. Nadalje, nekoliko od ovih misija dalo je vrijedne uvide u bit postojanja izvan našeg planeta, kao i potencijalnu prirodu života u nebeskom kontekstu.
Ron Garan, istaknuti bivši NASA-in astronaut, posvetio je više od pet mjeseci kruženju oko Zemlje, tijekom kojih je promatrao fenomene koje nitko drugi na planetu nije primijetio. Poznat po svojim iznimnim doprinosima istraživanju svemira, Garan je svoju karijeru posvetio zagovaranju pozitivnih promjena na našem planetu. Njegove inicijative nadahnjuju nebrojene pojedince, njegujući vjeru u mogućnosti globalne suradnje i održive inovacije.
- Proveo je impresivnih 178 dana putujući svemirom, tijekom kojih je artikulirao transformativni učinak ovog iskustva u svojoj knjizi “Orbitalna perspektiva: Lekcije u sagledavanju velike slike s putovanja dugog 71 milijun milja.”
Ovo putovanje duboko je promijenilo njegovo shvaćanje svetoga. U intervjuu za ‘Big Think’, Garan je primijetio: Svjedočio sam živopisnom pulsiranju biosfere, živoj u blistavom nizu boja. Iako me moj akademski put nije odveo prema ekonomiji, očito je da sustavi koje su stvorili ljudi smatraju svim aspektima postojanja, uključujući procese održavanja života na planetu, samo komponentama unutar globalne ekonomije.
“Kada Zemlja nestane i svemir dođe u fokus, postaje jasno da smo uhvaćeni u mrežu iluzije.” Zatim je nastavio objašnjavati razloge iza svoje promjene u perspektivi. Fenomen koji se naziva “učinak gledanja” sažima duboku transformaciju koju su doživjeli astronauti nakon promatranja planeta koji visi u golemom svemirskom prostranstvu.
- Ovaj susret nalikuje upaljenoj žaruljici koja rasvjetljava našu duboku međupovezanost i međuovisnost. On tvrdi: “Čovječanstvo pluta unutar tame, shvaćajući samo ograničen segment stvarnosti.”
Detaljno je naveo čimbenike koji kompliciraju naše napore da se suočimo s nadolazećim izazovima. “Često pretpostavljamo da shvaćamo cjelokupnu situaciju, ali naše percepcije nude samo djelomičnu perspektivu. Ovo neadekvatno shvaćanje cjelovitog konteksta ometa našu sposobnost da se uhvatimo u koštac s različitim izazovima.
Trenutačno naše društvo ima znatne troškove koji se mogu pripisati jedinom čimbeniku koji ometa našu sposobnost da osmislimo rješenja: našoj nevoljkosti da prihvatimo odgovarajuće stajalište i izravno se suočimo s izazovima. Crpeći inspiraciju iz svojih iskustava u svemiru, Ron Garan osmislio je pojam orbitalne perspektive, koju je nazvao “pozivom na akciju”.
Zalagao se za stil života kojemu je dobrobit čovječanstva kao kolektiva ispred interesa gospodarstva i društva. Garanovo izvanredno putovanje započelo je 30. listopada 1961. u New Yorku, gdje je rođen; on je istaknuti bivši pilot, inženjer i astronaut koji je sudjelovao u nekoliko ključnih NASA-inih misija.
- Prije nego što je krenuo na svoje putovanje kao astronaut, stekao je diplomu prvostupnika i magistra aeronautičkog inženjerstva, kvalifikacije koje su mu omogućile da služi kao borbeni pilot u Zračnim snagama Sjedinjenih Država.
Godine 2000. Ron Garan je izabran da postane astronaut, nakon čega je započeo opsežnu obuku. Njegov prvi izlazak u svemir dogodio se 2008., tijekom kojeg je djelovao kao stručnjak za misiju STS-124, misiju koja je uspješno olakšala isporuku i instalaciju ključne komponente za japanski laboratorijski modul na Međunarodnoj svemirskoj postaji (ISS).
