Sezone prehlada i gripa je za neke ljude počela i sada se bore sa ovim napornim bolestima. Moramo se čuvati i paziti da ne pokupimo bacile i viruse, a dobro je znati i mišljenje doktora. Danas otkrivamo šta jedan liječnik govori o svemu tome.
- Došla je jesen koja sa sobom donosi niže temperature koje doprinose širenju virusa štetnih za zdravlje. Domovi zdravlja svjedoče sve većem broju pacijenata, od kojih je mnogima zajednički simptom: jak i uporan kašalj.
U ovo doba godine alergije su raširene, što može stvoriti zabunu kod pojedinaca, s obzirom na to da se njihovi simptomi mogu razlikovati od onih povezanih s prehladom ili virusnom infekcijom, posebice jer se alergije obično ne manifestiraju povišenom temperaturom.
Posljednjih tjedana zabilježen je primjetan porast u izvješćima o “čudnom kašlju” među pojedincima, koji se razlikuje po suhoći, upornosti, naglom početku i smetnjama tijekom noći. Medicinski stručnjaci navode da ovaj fenomen može proizaći iz nekoliko faktora koji doprinose, uglavnom potencijalnih alergija ili astme, uz klimatizacijske sustave koji rade punim kapacitetom tijekom tog razdoblja.
Ovi identificirani čimbenici mogu dovesti do upornog kašlja, za koji stručnjaci tvrde da ne bi trebao potrajati duže od tri tjedna; ako kašalj ostane neriješen unutar tog vremena, potrebna je temeljita plućna procjena. Neophodno je odmah utvrditi glavni uzrok i primijeniti odgovarajuće liječenje kako bi se spriječile moguće komplikacije.
- Dr Mihailo Stjepanović, direktor Klinike za pulmologiju KCS-a, pojašnjava da velike oscilacije temperature mogu negativno utjecati na zdravlje pluća. Prelazak iz hladnijeg okruženja u toplije može izazvati grčeve u dišnim putevima, što može dovesti do kašlja.
“Globalno istraživanje otkrilo je prisutnost ljetne astme, stanja koje tjera sve veći broj pojedinaca da potraže medicinsku skrb kao rezultat temperaturnih varijacija. Klima predstavlja posebne izazove u ovom kontekstu, osobito zato što pojedinci često stvaraju značajne temperaturne razlike.
Na primjer Kada se unutarnje okruženje ohladi na 19 stupnjeva, a vanjske temperature penju na 40 stupnjeva, prelazak iz hladnije unutarnje atmosfere u toplije vanjske uvjete može rezultirati iritacijom dišnih putova, kašljem, hripanjem i poteškoćama s disanjem”, navodi pulmolog. Metode razlikovanja prehlade od alergije.
Trenutno su alergije raširene i često stvaraju zabunu, budući da njihovi simptomi mogu varirati od onih povezanih s prehladama i virusnim infekcijama; konkretno, vrućica obično izostaje u slučajevima alergija.
Simptomi mogu uključivati kašalj, svrbež očiju, pojačan iscjedak iz nosa i suzenje očiju. Unatoč tome, kako bi se utvrdio glavni uzrok, mogu se provesti laboratorijski testovi i temeljne analize, uključujući procjenu upalnih markera, kako bi se identificirali bilo kakvi znakovi infekcije.
- Prema riječima pulmologinje Bljeska, osobe koje pate od sezonskih alergija moraju se podvrgnuti pregledima i pretragama, uključujući i kožne prick testove, kako bi što prije započeli odgovarajuće liječenje alergija prije početka sezone.
Kašalj se često prepoznaje kao primarni simptom povezan s poremećajima dišnog sustava; međutim, može se pojaviti i kao posljedica bolesti koje zahvaćaju susjedne organske sustave, iako rjeđe. Možda je točnije ustvrditi da kašalj prvenstveno djeluje kao simptom bolesti, obično akutnog, privremenog i/ili zaraznog karaktera.
Unatoč tome, može se pojaviti i u kroničnim neinfektivnim stanjima kao što su alergijske reakcije ili čak maligne bolesti koje utječu na dišni i probavni sustav. Kašalj ne služi samo kao pokazatelj bolesti; također može funkcionirati kao signal da je organizam izložen okolišu prepunom iritansa, uključujući dim cigareta, ispušne plinove, zagađivače i razne kemijske iritanse. Primarni čimbenik koji pridonosi kašlju je virusna upala dišnih puteva.
Kašalj se može kategorizirati u tri vrste: kratkotrajni, akutni i kronični. Akutni kašalj, koji traje manje od tri tjedna, uglavnom je posljedica infekcije gornjih dišnih putova, najčešće povezane s prehladom. Osim toga, upala pluća, infekcije sinusa i alergijske reakcije česti su uzroci akutnog kašlja.
Iako je rjeđi, kašalj povremeno može ukazivati na prisutnost plućne embolije; u starijih osoba može ukazivati na kongestivno zatajenje srca ili aspiraciju. Nadalje, uporan kašalj često se primjećuje kod pušača zbog kroničnog bronhitisa, a ponekad može poslužiti i kao jedini znak raka pluća. Osim toga, ključno je prepoznati da zarazna bolest, poput tuberkuloze, iako rjeđa, također može biti značajan čimbenik koji doprinosi.
