Moderna medicina je jako moćna i kroz vijekove ljudske civilizacije smo pobijedili razarajuće bolesti kao što su kuga, sifilis i upala pluća. Međutim, dosta više ljudi danas oboljeva od bolesti kao što su rak, srčani i moždani udar i čini se da se to vezuje za stresan, brz i izvještačen način života koji vodimo. Danas otkrivamo zašto je moždani udar postao tako fatalan.
- Opće je poznato da su suvremene bolesti poput raka, dijabetesa, bolesti srca i moždanog udara često povezane s nezdravim životom, što uključuje lošu prehranu, pretjeranu konzumaciju šećera i nedovoljnu tjelesnu aktivnost.
Nažalost, prehrambene tvrtke često zanemaruju ovu stvarnost u svojim marketinškim pristupima, nastojeći potaknuti potrošače da kupe njihove proizvode bez razmatranja mogućih učinaka na zdravlje. U svjetlu ovoga, prepoznavanje simptoma moždanog udara ključno je jer igra ključnu ulogu u osiguravanju brze intervencije.
Moždani udar se događa kada je dotok krvi u određeno područje mozga opstruiran ili kada dođe do naglog krvarenja unutar mozga. U takvim slučajevima nužno je potražiti hitnu medicinsku pomoć jer neadekvatno ili odgođeno liječenje može dovesti do teških ishoda, poput invaliditeta ili smrti.
Prema stručnjacima, tri su primarna čimbenika koja pridonose porastu smrtnosti povezanih s moždanim udarom: loš izbor načina života, visok unos nezdrave hrane i nedostatak tjelesne aktivnosti. Adam Vaughn, epidemiolog na Odjelu za srčane bolesti i prevenciju moždanog udara, ističe da se hipertenzija, odnosno povišen krvni tlak, ističe kao najznačajniji faktor rizika za moždani udar.
- Posebnu zabrinutost izražava zbog sve veće učestalosti hipertenzije među osobama srednje dobi. Vaughn navodi da 50% tih osoba ima nekontroliranu hipertenziju, što ukazuje na to da se njihov visoki krvni tlak ili ne liječi ili se ne upravlja pravilno.
Osim toga, rijetki posjeti liječniku mogu pogoršati problem. Značajne socioekonomske razlike doprinose ovom problemu, budući da mnogi pojedinci u ovoj dobnoj skupini imaju ograničen pristup zdravstvenoj skrbi, što dovodi do nedijagnosticiranih ili neadekvatno upravljanih čimbenika rizika i kašnjenja u sveobuhvatnom liječenju.
Smanjena učestalost posjeta liječniku među mnogim pojedincima može dovesti do strašnih ishoda. Redoviti godišnji zdravstveni pregledi igraju ključnu ulogu u prevenciji teških bolesti. Nažalost, rašireno je mišljenje da moždani udar prvenstveno pogađa starije osobe. Kada se simptomi poput iznenadne slabosti, vrtoglavice ili obamrlosti pojave kod sredovječnih osoba, one često ne uspijevaju povezati te znakove s ozbiljnim zdravstvenim problemima.
- Ključni pokazatelji kojih treba biti svjestan uključuju iznenadni gubitak osjeta, osobito na jednoj strani tijela, neočekivane poteškoće s govorom ili razumijevanjem i intenzivne glavobolje.
Uzimajući u obzir sve ove elemente, ključno je voditi računa o svom zdravlju i obratiti pozornost na simptome koji bi mogli ukazivati na ozbiljna stanja. Informiranošću i proaktivnim stavom možemo smanjiti rizik od moždanog udara i promicati zdraviju budućnost.
DODATNI TEKST
Jeste li svjesni da određeni zvukovi mogu utjecati na naše emocije, pa čak i na naše fizičko blagostanje? Posebno intrigantan primjer je takozvana smeđa nota, teoretski zvuk za koji se kaže da izaziva nelagodu ili čak fizičke reakcije kod pojedinaca, uključujući simptome poput mučnine ili drhtavice.
- Iako istraživači tek trebaju uvjerljivo dokazati njegovo postojanje, vjeruje se da ova nota postoji na iznimno niskoj frekvenciji – ispod praga sluha za većinu pojedinaca, točnije između 5 i 9 Hz.
Koncept smeđih nota potječe iz razumijevanja da određene zvučne frekvencije mogu fiziološki utjecati na naše tijelo. Na primjer, zvukovi u infracrvenom rasponu, koji su ispod 20 Hz, mogu dovesti do osjećaja nelagode, vrtoglavice ili dezorijentacije, budući da su te vibracije usklađene s prirodnim frekvencijama naših organa.
Unatoč tome, pojam smeđe note stekao je kult, često se pojavljujući u pripovijestima, filmovima i glazbi kao mistična pojava. Iako znanost nije potvrdila drastične učinke koji se pripisuju smeđim notama, utvrđeno je da glazba i zvuk na različitim frekvencijama mogu značajno utjecati na naše emocije i pomoći u terapeutskim praksama.
Na primjer, terapijski pristupi koriste zvukove oko 40 Hz kako bi se smanjili simptomi tjeskobe i depresije, dok više frekvencije mogu poboljšati fokus. Posljedično, proučavanje zvučnih frekvencija dobiva na snazi, a koncept da zvuk može utjecati i na tijelo i na um utire put novom razumijevanju ljudske percepcije i zdravlja.
