Prema istraživanju koje je provelo Sveučilište u Oregonu, zdravlje se može značajno poboljšati sunčevom svjetlošću koja ulazi kroz prozore. U članku objavljenom u časopisu Science Daily ističe se da studije pokazuju učinkovitost sunčeve svjetlosti u smanjenju razine bakterija prisutnih u kućnoj prašini.
- Tim istraživača, na čelu s dr. Ashkanom Fahmipourom, izveo je pokuse u tri različita okruženja: jedna je soba bila potpuno mračna, druga je bila osvijetljena sunčevom svjetlošću, a treća je bila izložena ultraljubičastom svjetlu. Nakon razdoblja od 90 dana rezultati su bili vidljivi: sobe koje su imale sunčevu svjetlost i UV zračenje imale su znatno manje bakterija u prašini u usporedbi s prostorijom koja je bila u potpunom mraku. Bakterije su više cvjetale u mraku, dok su sunčeva svjetlost i UV zračenje rezultirali primjetnim smanjenjem razine bakterija.
Osim što smanjuje broj bakterija, sunčeva svjetlost pozitivno pridonosi i prevenciji respiratornih bolesti. Studije pokazuju da su bakterije koje žive u mračnim uvjetima sklonije uzrokovati respiratorne probleme u usporedbi s onima koje se nalaze u područjima izloženim sunčevoj svjetlosti ili UV zračenju. Sunčeva svjetlost igra ključnu ulogu ne samo u sintezi vitamina D, već posjeduje i antibakterijska svojstva koja poboljšavaju zdravlje dišnog sustava.
- Ovo istraživanje naglašava važnost prirodnog svjetla u našim životnim prostorima kao bitnog čimbenika u njegovanju zdravog okoliša. Ispitali smo različite prevladavajuće genetske zdravstvene probleme, kako ih je identificirao Nacionalni centar za biotehnološke informacije, dio američke Nacionalne medicinske knjižnice. Bolest srca jedan je od vodećih uzroka smrti u Sjedinjenim Državama, a posebno su česte koronarna arterijska bolest (CAD) i hipertenzija.
CAD se javlja kada se plak i kolesterol nakupljaju u arterijama, ograničavajući protok krvi i kisika u srce, što često može dovesti do srčanog udara. Kako bi se smanjio rizik, korisno je primijeniti promjene u načinu života kao što je zdrava prehrana, redovita tjelesna aktivnost i upravljanje stresom. Astma može rezultirati simptomima kao što su stezanje u prsima, kašalj i poteškoće s disanjem, često potaknuti alergenima i onečišćenjem zraka. Smanjenje izloženosti okidačima poput dima, plijesni i kućnih ljubimaca može biti korisno u sprječavanju ovih simptoma.
- Iako i dijabetes tipa 1 i tip 2 često imaju genetsku komponentu, oni se mogu uspješno kontrolirati zdravim načinom života. Pojedinci mogu smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija održavanjem zdrave tjelesne težine, redovitom tjelovježbom i pazeći na unos šećera. Iako genetika može igrati ulogu u depresiji, utjecaji okoline i odluke o načinu života također pridonose njenom razvoju.
Rasprava o mogućnostima liječenja ovog stanja sa svojim liječnikom je ključna. Rak se može pojaviti u različitim oblicima, kao što je rak pluća, dojke i prostate, koji proizlazi iz kombinacije genetskih čimbenika i uvjeta okoline. Održavanje zdrave prehrane, izbjegavanje pušenja i redoviti liječnički pregledi ključni su za prevenciju i rano otkrivanje. Ovo znanje pomaže u razumijevanju uloge genetike u nasljednim bolestima i kako promjene u načinu života mogu smanjiti šanse za razvoj ovih bolesti.
