Mo Gawdat upozorava: AI može stvoriti utopiju ili distopiju – izbor je na ljudima

Umjetna inteligencija (AI) više nije samo tehnološki koncept budućnosti – ona je već danas sastavni dio naših života. Pitanje koje se nameće nije hoće li AI promijeniti svijet, već kako ćemo je mi koristiti i u kojem pravcu će biti usmjerena.

Jedan od onih koji na to upozoravaju je Mo Gawdat, bivši glavni poslovni direktor Google X-a, vizionar i zagovornik etičkog pristupa umjetnoj inteligenciji. U svom nastupu u podcastu The Diary of a CEO, Gawdat je iznio niz ozbiljnih poruka koje bi, prema njemu, trebalo da uzmemo krajnje ozbiljno.

Ključna poruka – problem nije AI, već ljudi

Prema Gawdatu, umjetna inteligencija već posjeduje elemente superinteligencije. Njena snaga je ogromna, ali ona nema inherentnu želju za uništenjem, ratovima ili mržnjom. Sve te destruktivne pojave dolaze od ljudi.

„Sljedećih 12 do 15 godina biće distopija, ne zato što AI to želi, već zato što ćemo je mi takvom napraviti“, upozorava on.

Drugim riječima, AI samo reflektuje ljudske vrijednosti i odluke. Ako dopustimo da je vode pohlepa, ego i želja za moći, svijet može krenuti u veoma mračnom pravcu.

Dvije verzije budućnosti

Gawdat vidi dva moguća scenarija za narednu deceniju i po:

1. Svijet nadzora i kontrole – u kojem će ljudi biti podvrgnuti neprekidnom praćenju, manipulaciji i društvenoj podjeli.

2. Utopija – svijet oslobođen prinudnog rada, sa besplatnom zdravstvenom zaštitom, dostupnošću osnovnih potreba i više vremena za porodicu i međuljudske odnose.

On uvodi i pojam “face-rips” – trenutke naglog mijenjanja percepcije, kada čovječanstvo doživljava iznenadni zaokret u načinu na koji razumije slobodu, ekonomiju i samu stvarnost.

AI preuzima inicijativu

Posebno zabrinjavajuća je činjenica da AI već sada piše bolji kod od 97% programera. Uskoro bi mogla potpuno sama optimizovati i razvijati vlastite algoritme, dok će posljedice takvih odluka snositi ljudi.

„Otvorili smo bočicu s duhom, ali niko ne pazi kako će taj duh djelovati“, kaže Gawdat.

Ekonomija destrukcije i prijetnja srednjoj klasi

Jedna od njegovih najvećih kritika odnosi se na globalnu ekonomiju. Samo 2024. godine svijet je potrošio 2,7 biliona dolara na ratove, dok SAD godišnje troše preko bilion dolara na vojnu potrošnju. Takav model, tvrdi Gawdat, neizbježno vodi ka nestanku srednje klase i rastu nejednakosti.

„U budućnosti ćemo biti ili bogati vlasnici tehnologije ili siromašni koji joj služe“, upozorava on.

Šansa za novi oblik društva

Uprkos mračnim prognozama, Gawdat vjeruje da postoji nada. Umjesto klasičnog kapitalizma, on vidi mogućnost stvaranja društva koje će podsjećati na zajednice lovaca-sakupljača – povezane sa prirodom, zasnovane na međusobnom poštovanju i saradnji, a ne na pohlepi i moći.

Poziv na hitnu akciju

Ključ promjene, naglašava Gawdat, leži u ljudima i njihovim odlukama:

• Potrebno je vršiti pritisak na vlade da regulišu AI.

• Mora se postaviti etički okvir njenog korištenja.

• Najveća prijetnja nije tehnologija, već ljudski ego, pohlepa i žeđ za moći.
  „Još nije kasno – ako budemo mudri i djelujemo sada, za 15 godina možemo živjeti u svijetu o kojem danas sanjamo“, zaključuje on.