Na pijacama kilogram čvaraka može dostići cenu i do 2.000 dinara, au pojedinim radnjama i preko 3.000 dinara. Nekada se smatrala nusproizvodom, ova slana mesna delikatesa sada je zbog trenutne cijene pretvorena u luksuz. Kao posledica došlo je do pada potražnje za mesnim proizvodima na užičkom tržištu. Ovaj pad je razlog zašto su prodavači nerado odgovarali na upite o visokim cijenama krekera, iako su oni i dalje popularni artikl.
Meštani Čače na to gledaju ovako: „Malo čvaraka, parče pršute. Neophodno je imati za mališane, za ukućane i za komšije kada dolaze u posetu. „Neophodne su, a iako nisu baš jeftine, nisu ni preskupe. Uzeću pola kilograma ovih, molim. Na cijenu krekera utječe njihova veličina, bilo da su veći, manji ili klasifikovani kao krekeri za duhan. Ipak, mesari i trgovci imaju različite perspektive o faktorima koji doprinose povišenim cijenama.
Milorad Nedeljković, mesar iz Požege, napominje: „Ovi krekeri su nekada važili za nišan artikl, a sada je njihova cena premašila pršutu, što se čini nerazumnim. “Njihova popularnost je značajna, traženi su, ukusni su, a smatraju se delikatesom. Osim toga, bolje od ovih nećete naći, pa probajte”, kaže Gordana Starčević, zaposlena u mesari prodavnica u Užicu. Mesar iz Požege kaže: „Prosto je nerealno i nenormalno očekivati da se za jedan kilogram krekera po toj ceni može kupiti dva kilograma suve svinjske pršute.
Gordana napominje: „Da se ne prodaju, ne bi bile skupe, već bi bile pristupačne, nalik bijeloj slanini ili svinjskoj masti. Zbog svog ukusa, za mnoge su primamljiva slana poslastica; međutim, često propuštaju priliku da uživaju u njima dok su još topli i svježe pripremljeni. Kao rezultat toga, Milan Novaković iz Guglja ostaje privržen tradiciji klanja svinjetine, potpuno svjestan njenih troškova, i tvrdi: „Čvarci su nevjerovatno jeftini za izradu, oni su najpristupačniji proizvod.
Najjeftiniji artikl je umjetno povećan, što je dovelo do situacije u kojoj su ljudi otišli. Sada retko ko ima zainteresovanih za razgovor. S poskupljenjem, fokus se pomjerio i svi sada traže samo najjeftiniji proizvod i krekere. Zbog svoje cijene, čvarci su se pretvorili u luksuznu poslasticu. Ranije su stanovnici kupovali na pijaci isključivo tokom zimskih mjeseci. Ova rastuća popularnost navela je mesnu industriju i prerađivače da ih proizvode tokom cijele godine. Tokom protekle dvije godine, inflacija se pokazala kao značajna ekonomska prepreka za brojne nacije na Balkanu. Nakon globalne pandemije COVID-19, koja je stvorila ekonomske poteškoće širom svijeta, balkanske zemlje suočile su se s ozbiljnim problemima s inflacijom, posebno zbog eskalacije troškova energije, hrane i drugih osnovnih roba.
U 2022. godini, Balkan je doživio značajnu inflaciju, posebno u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Albaniji. Porast cijena hrane, goriva i energije može se pripisati nestabilnosti na globalnom tržištu koje su proizašle iz rata u Ukrajini, a uz to su i uslovi povezani s pandemijom i prekidi u lancu snabdijevanja koji su pogoršali krizu. Kao rezultat toga, osnovni životni troškovi su porasli, smanjujući kupovnu moć građana i povećavajući društvene tenzije u brojnim nacijama.
Srbija je 2022. godine iskusila inflaciju bez presedana, sa stopama koje su premašile 10%, što je najveći rast cena u decenijama. Slična situacija se desila iu Crnoj Gori, gdje se inflacija kretala oko 13%. U međuvremenu, u Bosni i Hercegovini i Albaniji, poskupljenja su se kretala između 10% i 12%.
Neke balkanske zemlje su 2023. godine doživjele pad inflacije, ali je ona ipak ostala na povišenom nivou. Dok je globalni ekonomski pejzaž pokazivao znake stabilizacije, tekući sukob u Ukrajini nastavio je da ima trajne posljedice na ekonomije Balkana, posebno u pogledu troškova energije. Za borbu protiv inflacije, regionalne centralne banke, uključujući Narodnu banku Srbije i Centralnu banku Crne Gore, usvojile su strategije kao što su podizanje kamatnih stopa i donošenje različitih fiskalnih politika; međutim, puni uticaj ovih akcija tek treba da postane očigledan.
Uticaj inflacije bio je posebno očigledan među nižim društvenim grupama, a srednja klasa je takođe iskusila pritisak zbog povećanja troškova života. Uprkos implementaciji različitih mjera podrške od strane regionalnih vlada, uključujući subvencije za hranu i energiju, inflacija je ostala značajna prepreka u svakodnevnom životu ljudi na Balkanu.
