U Bosni i Hercegovini ponovo se otvara pitanje odgovornosti političara za javne istupe, nakon što je Centralna izborna komisija BiH (CIK) odlučila pokrenuti postupak protiv Milorada Dodika zbog govora održanog u Istočnom Sarajevu. Ovaj govor je ocijenjen kao moguće podsticanje govora mržnje, jer je Dodik u svom istupu iznio tvrdnje koje su mnogi shvatili kao direktno usmjerene protiv Bošnjaka i drugih naroda u zemlji.
Dodik je tokom skupa u Istočnom Sarajevu iznio izjave da „muslimani preko njega sude svim hrišćanima u BiH“, te je komentarisao demografske i političke promjene u Istočnom Sarajevu. Njegove riječi su izazvale široku javnu reakciju, jer se radi o jeziku koji potencijalno širi podjele i strah među građanima. „Izjave koje preuveličavaju identitetske razlike i kolektivnu krivicu nisu samo političke, već i društveno opasne,“ ocijenili su analitičari.
Pokretanje postupka od strane CIK-a jasno pokazuje da institucije države žele da reagiraju kada se prelaze granice slobode govora. „Sloboda izražavanja je temelj demokracije, ali ne znači slobodu da se širi mržnja ili da se targetiraju cijele zajednice,“ istaknuto je u saopštenju komisije. Ova odluka može imati dalekosežne posljedice jer, ukoliko se utvrdi da je Dodik ili stranka kojoj pripada prekršila Izborni zakon, kazne mogu uključivati i novčane sankcije, pa čak i uklanjanje sa izborne liste.
Za građane BiH, ovakva reakcija CIK-a je važna jer šalje jasnu poruku: ni jedan političar nije iznad zakona i odgovornosti za svoje riječi. U trenutku kada politička scena u zemlji bilježi napetost i sve učestalije međunacionalne sukobe, ovakvi postupci institucija pokazuju da se granice ne mogu ignorisati. Institucije moraju djelovati kako bi zaštitile temeljne vrijednosti zajednice i spriječile širenje netrpeljivosti.
Analitičari ističu da govor mržnje nije samo pravno pitanje, već i moralno i društveno. Kada lider velike stranke koristi retoriku koja dijeli i polarizuje, posljedice se osjete u svakodnevnom životu građana. „Ovakve izjave mogu povećati nesigurnost kod manjina i dodatno učvrstiti stereotipe i predrasude,“ naglašavaju stručnjaci. Zato je reakcija CIK-a i više nego značajna.
Ovaj postupak takođe ima simboličku vrijednost – pokazuje da pravni okvir u BiH funkcioniše i da postoje mehanizmi koji mogu sankcionisati zloupotrebu političke moći kroz govor mržnje. Za Dodika i političke aktere ovo je upozorenje da njihove riječi imaju težinu i da ih građani, ali i institucije, pažljivo prate. „Granica između slobode govora i govora mržnje je jasna, i svaki političar mora biti svjestan odgovornosti,“ zaključuju analitičari.
U konačnici, ovaj slučaj podsjeća sve u Bosni i Hercegovini da je odgovornost za riječ jednako važna kao i za djelo. Dok institucije preispituju Dodikove izjave, građani imaju priliku sagledati koliko politički diskurs utiče na zajednicu i kako pravna regulativa štiti temeljne vrijednosti države.
#BiH #CIKBiH #Dodik #govormržnje #IstočnoSarajevo #politika #odgovornost #pravosudje #zajednica #slobodagovora
