Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i jedan od najsnažnijih političkih glasova u Republici Srpskoj, iznenađen je reakcijom Sjedinjenih Američkih Država na provokativni potez Staše Košarca — i ne krije frustraciju. Dodik, u javnim izjavama, postavlja efektno pitanje: “Šta je sada ovo?” — označavajući diplomatski obrat koji nije očekivao, posebno nakon što je bivši američki predsjednik Donald Trump često govorio da se SAD neće miješati u unutrašnje stvari drugih država.
Suština spora je u pismu koje je Košarac poslao visokom predstavniku Christianu Schmidtu — uz nacistički vojnčki šljem iz Drugog svjetskog rata, simbol iz vrlo mračne prošlosti. Taj potez, nazvan „Pismom okupatoru“, izazvao je oštre reakcije američke ambasade u BiH. Dodik tu reakciju, međutim, doživljava kao beskrajni paradoks: on navodi kako su upravo SAD ranije zagovarale politiku nenametanja, što je navodno Trump i potvrdio, a sada se američki predstavnici oglašavaju i osuđuju potez Košarca.
Prema njegovim riječima, reakcija američkih diplomata ga je „potpuno iznenadila“ i potaknula na provjeru namjera sa američke strane. Dodik naglašava da je američka izjava protiv Košarčevog čina u suprotnosti sa onim što je, kako tvrdi, Trump govorio u ranijim javnim istupima — da se SAD neće miješati u unutrašnja pitanja drugih zemalja. Za Dodika ta razlika nije мала — to je signal koji, po njegovim riječima, mijenja dosadašnju logiku međunarodnog angažmana.
Osim toga, Dodik ističe da je dosad poštovao stavove američkih predsjednika kao „nepisani zakon“. On naglašava da je stav SAD-a prema Košarčevom pismu znak promjene, a ne formalne kontinuiteta — što ga navodi na zaključak da bi američki pritisak mogao eskalirati, a ulogu koju Dodik vidi kao „suverenističku odbranu RS-a“ neko pokušava redefinirati na diplomatskom nivou.
U isto vrijeme, Dodik koristi ovaj diplomatski incident kako bi potisnuo širinu poruke koju je Košarac poslao — ne samo kao simbolični protest, nego kao izraz politike otpora visokom predstavniku i međunarodnim strukturama koje, prema Dodiku, godinama dovode do urušavanja institucionalnih prava Republike Srpske. On tvrdi da Schmidt predstavlja „strukturu moći koja uništava srpsku historiju i entitetska prava“ te da je on “okupator” koji treba biti simbolički osporen.
Analitičari vide ovaj Dodikov izlazak kao dio dublje strategije: koristi diplomatski incident da konsoliduje podršku unutar entiteta, ali i da pošalje poruku međunarodnim akterima — naročito SAD-u — da neće olako prihvatiti pritiske. To je igra moći i percepcije: Dodik želi definirati granice svog političkog djelovanja, ali istovremeno testira koliko su američka obećanja stvarna, a ne samo retorička.
Za ljude u RS-u i šire, cijela situacija je test: da li će međunarodni igrači intervenisati kada simbolika i identitet postanu dio političke borbe, ili će ipak ostati pri izjavama o nenametanju? A Dodik — kome je politika otpora dio temelja političke karijere — očigledno ne želi biti pasivan posmatrač. On kaže: “Provjerit ćemo.” I ta provjera može imati posljedice mnogo veće od diplomatije — može oblikovati budući politički kurs BiH.
#BiH #Dodik #SAD #Košarac #Schmidt #diplomatija #moć #identitet #politika #RS
