Milorad Dodik, bivši predsjednik Republike Srpske, ponovo je izazvao pažnju javnosti svojim posljednjim postupkom, koji je mnoge iznenadio i zabrinuo. Naime, Dodik je u Palati predsjednika RS-a, iako trenutno više ne obnaša funkciju predsjednika, ugostio Iddoa Netanyahua, brata izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. Ovaj susret, koji je uključivao promociju Netanyahuovog romana, postavlja važna pitanja o poštovanju institucionalnih granica, političkom ponašanju bivših lidera i njihovoj ulozi u javnim institucijama.
Dodikovo ponašanje može se interpretirati kao pokušaj zadržavanja utjecaja nad institucijama RS-a, čak i nakon što je formalno izgubio vlast. Ovakvi potezi šalju poruku javnosti da pojedinci, iako više nemaju službenu funkciju, i dalje smatraju da mogu donositi odluke ili organizovati događaje u prostoru koji je simbol vlasti. To, s jedne strane, pokazuje njegovu političku samouvjerenost, ali s druge strane otvara pitanja o granicama odgovornosti i poštovanju demokratskih normi.
Javno mnijenje u RS-u i BiH, kao i brojni politički analitičari, reagovali su različito. Dok neki komentarišu da je u pitanju samo simbolički čin i promovisanje kulture i knjige, drugi ukazuju na ozbiljnu problematiku: bivši lideri ne bi trebali koristiti državne prostore za lične ili privatne susrete, jer to može narušiti povjerenje građana u institucije i demokratiju. Dodikov gest dodatno osnažuje percepciju da politički akteri u RS-u i dalje koriste svaku priliku da zadrže kontrolu nad simbolima moći.
Štaviše, ovaj događaj oslikava širi problem u političkoj kulturi Bosne i Hercegovine, gdje često političari, čak i nakon završetka mandata, ne prihvataju institucionalne promjene i pokušavaju ostati relevantni kroz medijski vidljive, ali institucionalno problematične aktivnosti. Uloga bivših lidera u ovakvim situacijama postaje dvostruka – s jedne strane mogu doprinijeti promociji pozitivnih događaja, a s druge strane riskiraju narušavanje institucionalne stabilnosti.
Ovaj slučaj može poslužiti kao dobar primjer za raspravu o tome kako balansirati poštovanje institucija i politički utjecaj bivših zvaničnika. Jasno je da javnost očekuje od političara da pokažu odgovornost i poštovanje prema pravilima, čak i kada više ne obnašaju funkciju. Dodikov potez, iako s pravnog aspekta ne mora biti protivan zakonima, simbolično šalje poruku da se institucionalna pravila mogu tumačiti fleksibilno, što stvara opasnu praksu.
Zaključno, događaj u Palati predsjednika RS-a s Dodikom i bratom izraelskog premijera nije samo medijski spektakl, već i ozbiljan signal političkoj zajednici i građanima da granice moći i poštovanja institucija nisu apsolutne. Ovo je prilika da se otvori dijalog o tome kako bivši lideri mogu doprinositi društvu bez narušavanja integriteta institucija, te kako institucije same mogu jasno definisati granice svojih prostora i simbola moći.
#Dodik #RepublikaSrpska #politika #institucije #BiH #PalataPredsjednika #Netanyahu #političkakultura #demokratija #javnost
