Jetra je krucijalan organ za naš opstanak i mora biti zdrava da bismo mogli funkcionisati. Međutim, neki ljudi zanemaruju jetru i ne paze na sebe, pa imaju katastrofalne probleme. Danas otkrivamo šta jedna doktorica kaže za jetru.
Prof. dr. Radmila Ješić Vukićević, ugledna liječnica specijalistica gastroenterologije i hepatologije, iscrpno je govorila o značajnom zdravstvenom problemu masne jetre. Tijekom svoje prezentacije dala je opsežan pregled steatoze, kliničkog izraza koji označava nakupljanje masti u jetri. Primijetila je da, iako se masna jetra može pojaviti kod mlađih osoba, uključujući djecu, češće se viđa kod osoba u dobi od otprilike 40 ili 50 godina.
- Bitno je priznati da ovo stanje često ostaje neprimijećeno u svojim ranim fazama, čak i kod djece, naglašavajući važnost uspostavljanja odgovarajućih terapijskih mjera. Primarni fokus liječenja masne jetre je rješavanje temeljnih čimbenika koji dovode do ovog stanja.
Mjere kojima se to postiže uključuju suzdržavanje od konzumacije alkohola ako to pogoršava problem, kao i provođenje modifikacija načina života kao što su gubitak težine i pojačana tjelesna aktivnost. Nadalje, preporuča se uključiti posebne dodatke kao što su vitamini E i C, koji mogu pomoći u regeneraciji jetre i ponuditi antioksidativne prednosti.
Dr. Vukićević ističe značaj prehrane u liječenju masne jetre, usklađujući svoje prijedloge sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. Osobitu pažnju zaslužuje mediteranska prehrana koja promiče konzumaciju povrća, mahunarki i cjelovitih žitarica, a istodobno se zalaže za smanjenje unosa masne i pržene hrane. Za podršku zdravlju jetre ključno je usvajanje biljne prehrane s niskim udjelom masti i kalorija.
Također je važno napomenuti da se osobama koje imaju problema sa žučnim mjehurom preporučuje suzdržavanje od konzumacije jaja zbog povišene razine kolesterola. Dr. Ješić Vukićević daje značajne preporuke za prevenciju i liječenje masne jetre, ističući nužnost prihvaćanja zdrave prehrane i promjene načina života.
- U suvremenom društvu sve je veći naglasak na promicanju uravnoteženog načina života i davanju prioriteta njezi vlastitog tijela. Značaj prehrane u očuvanju cjelokupnog zdravlja je najvažniji, utječe i na tjelesno i na psihičko blagostanje.
Posljedično, sve je veća spoznaja o potrebi uključivanja prirodne hrane u svakodnevnu prehrambenu praksu. Proizvodi koji potječu od meda i pčela postaju sve popularniji kako sve više pojedinaca priznaje njihove prednosti. Osim što predstavlja ugodan užitak, med obiluje vitalnim nutrijentima. Njegovi antioksidansi, vitamini i minerali jačaju imunološki sustav, čime se osigurava obrana od niza bolesti i infekcija.
Nadalje, med posjeduje antibakterijska svojstva, što ga čini korisnim sredstvom za ublažavanje simptoma povezanih s prehladom i kašljem. Još jedan bitan proizvod dobiven od pčela, pčelinji vosak, nalazi široku primjenu u kozmetičkoj industriji, igrajući ključnu ulogu u formuliranju balzama za usne, losiona za kožu i prirodnih krema.
Zbog svojih zaštitnih i hidratantnih svojstava, pčelinji vosak štiti kožu od dehidracije i nepovoljnih vanjskih utjecaja, što dovodi do mekoće i baršunastog osjećaja. Osim toga, terapeutska svojstva pčelinjeg voska, prepoznata u aromaterapiji, proizlaze iz njegovog nježnog mirisa i ljepljive konzistencije, koji pomažu u poticanju opuštanja i tijela i uma.
Štoviše, igra ključnu ulogu u izradi svijeća, poboljšavajući ne samo ugođaj, već i potencijalno podižući raspoloženje i pročišćavajući zrak. U suvremenom društvu koje sve više cijeni prirodne proizvode, med i pčelinji vosak ističu se brojnim prednostima, pružajući jednostavna, ali učinkovita sredstva za očuvanje zdravlja i opće dobrobiti. Oznaka “vosak” obično se odnosi na pčelinji vosak ili sličan materijal koji pokazuje analogna svojstva.
- U svakodnevnom jeziku pojam pčelinji vosak konkretno označava tvar koju proizvode pčele, a koja se koristi u formiranju saća. Sve u svemu, pojam “vosak” obuhvaća širok raspon tvari koje dijele svojstva slična onima pčelinjeg voska.
Tvar pokazuje plastičnost pri uobičajenim temperaturama okoline. Talište mu prelazi 45 °C, što ga izdvaja od masti i ulja. Nadalje, viskoznost taljenja je relativno niska, za razliku od raznih vrsta plastike. Također ga karakterizira nesposobnost otapanja u vodi, što ukazuje na njegovu hidrofobnu prirodu.
Voskovi se mogu kategorizirati kao prirodni (podrijetlom iz životinjskih ili biljnih izvora), umjetno proizvedeni iz prirodne nafte ili potpuno sintetski. Istaknuti primjeri prirodnih voskova uključuju parafin (uljni vosak), karnauba (biljni vosak) i pčelinji vosak. Nadalje, vosak prisutan u ljudskom uhu klasificira se u ovu kategoriju. Neki sintetski materijali, uključujući silikonski vosak, pokazuju slične karakteristike i stoga se smatraju voskovima.
