Postoje razni simptomi koji mogu da se prepoznaju i više bolesti, a pošto su toliko česti imamo tendenciju da ih zanemarimo iako mogu ukazivati na nešto opasno. U ovom članku otkrivamo šta jedna doktorica ima da kaže o tome.
Vodeći uzroci smrti u svijetu su moždani i srčani udari, koji se često događaju neočekivano. Posebno je zabrinjavajuće što se sve veći broj mladih osoba suočava s ovim zdravstvenim problemima. Porast moždanih udara među mlađim osobama može se pripisati nekoliko ključnih čimbenika, uključujući hipertenziju, pušenje, pretilost, nedovoljnu tjelesnu aktivnost i dijabetes.
- U Srbiji je potresna stvarnost da se moždani udar dogodi svakih 20 minuta, a smrt svakog sata. Kako piše Kurir Zdravlje, sve je veći broj mladih koji doživljavaju moždani udar, posebno nakon pandemije COVID-19.
Istraživanje koje je provelo Udruženje neurologa Srbije, kako napominje neurologinja dr. Marjana Vukićević, potvrdilo je to kroz studije o iskustvima tercijarnih zdravstvenih ustanova koje se bave neurološkim poremećajima povezanim s covid infekcijom. Rezultati su otkrili povećanu učestalost moždanih udara kod mlađih osoba, čime je utvrđena povezanost ovih događaja s covidom-19.
Ključni elementi koji dovode do porasta moždanih udara među mlađim pojedincima su hipertenzija, pušenje, pretilost, nedovoljna tjelesna aktivnost i dijabetes. Dr. Vukićević napominje kako se mladi danas suočavaju sa zdravstvenim problemima koji povećavaju rizik od moždanog udara, koji je tradicionalno bio češći kod starije populacije.
U prošlosti se pozornost prvenstveno usmjeravala na rjeđe uzroke, kao što su urođene srčane mane, poremećaji zgrušavanja krvi, ozljede krvožilnog sustava koje su zahtijevale temeljitije pretrage. Na učinkovitost liječenja moždanog udara uvelike utječe vrijeme, koje igra ključnu ulogu u preživljavanju živčanih stanica i težini naknadnog oštećenja.
Liječnik kaže da ako se moždani udar ne liječi, do 2 000 000 živčanih stanica može propasti svake minute. “Vaša početna točka kontakta trebala bi biti hitna služba, gdje će procijeniti najbolju strategiju liječenja za vas. Liječnik u hitnoj pomoći raspitat će se o početku i razvoju vašeg stanja, kao io vašoj povijesti bolesti i izboru načina života.” Prema riječima dr. Vukićevića, pratit će vam se krvni tlak, napraviti EKG, te neurološki pregled.
- Ovisno o vašem specifičnom stanju, možete biti upućeni u najprikladniju ustanovu, pri čemu je neurokirurgija primarna destinacija ako se sumnja na infarkt mozga, a pozornost će biti usmjerena na neurološki odjel.
Napominje i kako postoje znakovi koji bi mogli ukazivati na moždani udar. U Srbiji moždani udar pogađa 28.000 osoba godišnje, što ga čini vodećim uzrokom smrti i kod muškaraca i kod žena. Jedan od glavnih razloga povećane stope smrtnosti je nedovoljno prepoznavanje simptoma moždanog udara i hitna potreba za brzim odgovorom.
Prema riječima liječnika, ako netko osjeti obješeno lice, probleme s govorom, utrnulost udova ili zamagljen vid, nužno je odmah kontaktirati hitnu pomoć ili otići u najbližu zdravstvenu ustanovu jer ovi simptomi mogu značiti moždani udar. Studije pokazuju da je moždani udar primarni uzrok značajnog i trajnog invaliditeta među odraslim osobama, čak i više od ozljeda povezanih s prometom.
- Prema riječima dr. Marjane Vukićević, primjetan je visok mortalitet, no najzahtjevnije obilježje bolesti je invaliditet koji uzrokuje. Iako 50% onih koji prežive moždani udar mogu nastaviti s nekim oblikom zaposlenja, samo 10% postigne potpuni oporavak.
Značajna je činjenica da između 20 i 30% osoba koje su preživjele moždani udar zahtijeva pomoć drugih u obavljanju svakodnevnih aktivnosti. Uz nanošenje tjelesnih ozljeda, moždani su udari drugi najčešći uzrok demencije i depresije u pogođenih osoba. Dok neki mogu oporaviti svoje fizičke i motoričke sposobnosti, omogućujući im da ponovno hodaju, još uvijek mogu patiti od vaskularne demencije, što dovodi do gubitka funkcionalne sposobnosti.