Lavrov optužuje Zapad: „Pokušavaju potkopati državnost Bosne i Hercegovine”
Ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov, nakon sastanka s Miloradom Dodikom, bivšim predsjednikom Republike Srpske, u Moskvi je iznio niz tvrdnji koje po njegovim riječima predstavljaju napad na državni poredak Bosne i Hercegovine. Lavrov tvrdi da Zapadne sile nastoje da ograniče prava Srba, potkopaju autonomiju entiteta, te da vrše pritisak na institucije koje, smatra, ne odgovaraju njihovim političkim interesima.
Prema Lavrovu, ono što se danas dešava u Bosni i Hercegovini predstavlja najdublju političku krizu u posljednjih trideset godina. On navodi da Zapad želi uspostaviti kontrolu nad državom — kroz sudove, kroz promjene zakona, te kroz sudske procese koji, po njemu, služe da “uklone sa vlasti srpske lidere koji su nepoželjni Zapadu”. Posebno je kritikovan visoki predstavnik, kojeg Lavrov smatra nelegalno imenovanim, te Ustavni sud BiH, koji je prema njegovoj verziji izložen uticaju Zapada.
Lavrov je istakao da su entiteti — prije svega Republika Srpska — dobili nadležnosti koje bi morale ostati očuvane kao dio Dejtonskog sporazuma. “Ta ovlaštenja se grubo potkopavaju,” rekao je, navodeći da Zapad ne krije “destruktivne namjere” da stvori poslušnost vlasti i institucija. On je rekao da BiH mora ostati država konstitutivnih naroda, sa entitetima koji imaju široka ovlaštenja — prema njegovom mišljenju, sve drugo vodi unitarizmu i gubitku prava koje Srbi, Hrvati i Bošnjaci imaju po Dejtonu.
Takođe je poručio da Rusija, kao jedan od jamaca Dejtonskog sporazuma, neće dozvoliti da se taj sporazum ignoriše ili da se provode promjene koje mogu destabilizirati državu. Najavio je da će 31. oktobra, kada Rusija bude predsjedavala Vijećem sigurnosti UN-a, biti postavljena “neugodna pitanja” — kako je rekao, partneri Zapada će morati da odgovore za svoje aktivnosti u vezi s BiH.
Iz izjave se može zaključiti da Lavrov vidi kontinuitet u kritikama Zapada prema BiH, te smatra da je politika međunarodnih institucija postala mehanizam za vršenje pritiska, a ne podršku demokratskom razvoju i stabilnosti. On je izrazio zabrinutost da takve prakse polako ali sigurno urušavaju državnost Bosne i Hercegovine — ne samo formalno, već i u svakodnevnom funkcionisanju njenih institucija.
Javne reakcije domaćih aktera odmah su uslijedile. Jedni govore da Lavrovove izjave služe da se legitimiše pokušaj Dodikove političke agende, dok drugi upozoravaju da ovakva retorika dodatno povećava tenzije i polarizaciju u zemlji. Analitičari ukazuju da, bez obzira na to da li su argumenti Lavrova sadržani ili ne, percepcija da se prava naroda i entiteta potkopavaju — stvarno ili navodno — utiče na međunacionalne odnose i političku klimu.
Bez obzira na sve, Lavrovova poruka je žestoka i jasna: “Državnost Bosne i Hercegovine mora se poštovati”, smatra on, i da svako odstupanje od Dejtonskih principa vodi destabilizaciji. U svijetu u kojem su geopolitički pritisci sve izraženiji, ovakve izjave ne ostaju samo riječi — one imaju potencijal da postanu okidač za političke i diplomatske reakcije.
#Lavrov #BosnaiHercegovina #Državnost #Zapad #Dejton #PolitičkaKriza #Srbi #KonstitutivniNarodi
