Na skupu u Pale u prisustvu supruge Radovan Karadžić-eve supruge: veličani ratni zločinci, a pridružili im se Dragan Čović i Milorad Dodik
Na nedavnom skupu održanom u Palama, koji je već izazvao brojne reakcije u javnosti, došlo je do situacije u kojoj su ratni zločinci slavljenjem veličani, uz prisustvo supruge Radovana Karadžića. Skupu su, prema izvještajima medija i prisutnih, dali svoj doprinos i politički lideri – Milorad Dodik i Dragan Čović – čime je atmosfera dodatno dobila političku i ideološku dimenziju.
U govoru pred okupljenima, govornici su iznosili retoriku koja je koketirala sa glorifikacijom ratnih aktera iz devedesetih godina — pri čemu je prisustvo supruge Karadžića po mnogim uvidima imalo simboličku vrijednost kao potvrda kontinuiteta takvog narativa. I dok su pojedini učesnici skupa tvrdili da je riječ o okupljanju radi sjećanja, kritičari ističu da je to bila javno političko-ideološka manifestacija, a ne neutralni događaj.
Dodik je u svom obraćanju kazao da entitet ima pravo da čuva sjećanje na prošlost i „da se ne ponižava ono što je narod kroz žrtvu ostvario“. Čović je, sa svoje strane, naglasio da je važno ne zaboraviti istoriju, ali i da se mora pronaći put naprijed — mada je ton bio takav da su mnogi to protumačili kao opravdanje za retoriku koja je bila dio rata. U oba slučaja, govornici su se pridružili atmosferi gdje ratni zločinci nisu bili osuđeni, nego — na neki način — rebrendirani kao „heroji“ ili simboli otpora.
Ovaj skup u Palama i ponašanje učesnika imaju niz opasnih implikacija. Prvo, šalju poruku da se proces suočavanja s ratnom prošlošću ne odvija na nivou koji bi doprinio pomirenju i pravdi, već se umjesto toga promovira model gdje su zločini ili njihov počinitelji tretirani kao dio političkog narativa. Drugo, uključivanje Dodika i Čovića — koji imaju značajan politički uticaj u BiH — ukazuje da takvi skupovi prelaze okvire marginalnih događaja i približavaju se mainstream politici. To znači da se ratni narativi „vrate na veliku scenu“, uz legitimaciju od vodećih političara.
Treće, prisustvo supruge Radovana Karadžića i veličanje ratnih zločinaca otvorilo je pitanje međunarodnih standarda i obaveza Bosne i Hercegovine prema pravdi i žrtvama. U zemlji koja je potpisnica međunarodnih ugovora i koja priznaje rad međunarodnih tribunala, događaji kao što je ovaj mogu biti interpretirani kao regresija — kao korak unazad u kulturi sjećanja i institucionalnom odnosu prema zločinima prošlosti.
Da bi se izbjegli dalji pristupi koji urušavaju povjerenje u institucije i u proces suočavanja, ključan je odgovor — politički i društveni. Potrebno je da lideri jasno osude glorifikaciju ratnih zločinaca, da institucije zakonski reagiraju na događaje koji promiču takav sadržaj, i da se politički govori i skupovi ne pretvore u platformu za revizionizam prošlosti. U suprotnom, riskira se da nacionalistički i retrogradni narativi ponovno preuzmu dominantnu ulogu u javnom prostoru.
Na kraju, skup u Palama je znak upozorenja: ne samo za političare, nego i za građane — da budemo svjesni da je način na koji se priča o prošlosti jednako važan kao i sama prošlost. Ako se ratni zločinci veličaju, ako ih politički lideri pratе svojim nastupima, onda se šalje poruka da se pravda pretvara u simboliku, a ne u djelovanje.
#Pale #RatniZločinci #Glorifikacija #MiloradDodik #DraganČović #BosnaIHercegovina #Prošlost #Suočavanje #Politika #Komemoracija
