Jaja i holesterol: razotkrivanje mitova kroz jedinstveni eksperiment Debata o jajima i njihovim zdravstvenim implikacijama, posebno u vezi sa visokim holesterolom koji se nalazi u žumancima, traje godinama. Dok brojni zdravstveni radnici i liječnici tvrde da konzumiranje jaja može povisiti nivo holesterola i povećati rizik od kardiovaskularnih problema, nove studije osporavaju ovu ideju. Intrigantan eksperiment koji je vodio Ike Norwitz, student doktorskih studija na Univerzitetu Harvard, pruža vrijedan uvid u ovu diskusiju.
BONUS SADRŽAJ:
Eksperiment koji uključuje 720 jaja daje iznenađujuće rezultate. Kako bi osporio uobičajeno uvjerenje o štetnom utjecaju jaja na nivo holesterola, dr. Norwitz je unosio 24 jaja dnevno tokom mjesec dana, što je ukupno 720 jaja. Ova studija je osmišljena da ospori ustaljene percepcije o štetnim efektima jaja. Rezultati eksperimenta su pokazali smanjenje LDL (lošeg holesterola) za 18%, čak i uz značajan mjesečni unos holesterola od 133.200 mg. Mnogi stručnjaci su bili iznenađeni kada su otkrili da nisu zabilježeni štetni efekti na zdravlje.
Ovo otkriće ukazuje na to da holesterol u ishrani može uticati na nivo holesterola u krvi u manjoj meri nego što se nekada verovalo. Potencijalni naučni razlozi za nedostatak povećanja holesterola u jajima mogu se pripisati odnosu između hormona i holesterola u telu. Konkretno, istraživači predlažu da se holesterol iz ishrane veže za receptore u crevima, što zatim pokreće oslobađanje hormona poznatog kao holesin.
Holezin, hormon, komunicira s jetrom kako bi smanjio proizvodnju LDL-a, upravljajući tako nivoima kolesterola u tijelu. Ovaj mehanizam pomaže u održavanju ravnoteže, čak i kada je potrošnja holesterola povišena. Tokom eksperimenta, Norwitzova ishrana i način života uključivali su ne samo jaja već i 60 grama ugljenih hidrata dnevno, koji su sadržavali voće poput banana, borovnica i smrznutih trešanja. U svoju prehranu je uključio i puter od makadamije i vjeruje da bi povećani unos ugljikohidrata mogao dovesti do daljeg smanjenja nivoa LDL kolesterola.
Njegovi obroci su se sastojali od:
Voće uključuje banane, borovnice i trešnje, dok se masti sastoje od maslaca od makadamije. Dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata definira se minimalnom konzumacijom ugljikohidrata. LDL holesterol i dijeta sa niskim udjelom ugljikohidrata. Kada se pojedinci pridržavaju dijete s niskim udjelom ugljikohidrata, njihova tijela počinju koristiti masti kao glavni izvor energije. Ova promena često dovodi do povišenih nivoa LDL holesterola, što izaziva neke alarme. Ipak, rezultati ovog eksperimenta pokazuju da i potrošnja masti i metabolizam holesterola u tijelu igraju značajnu ulogu.
Zaključak: Da li jaja predstavljaju stvarnu prijetnju? Eksperimentalni nalazi dr. Norwitza sugeriraju da konzumiranje jaja možda neće negativno utjecati na nivo holesterola u mjeri u kojoj se nekada mislilo. Osim toga, njegov slučaj pokazuje da:
Uključivanje jaja u zdravu ishranu je moguće, čak i u značajnim količinama. Metabolizam holesterola je višestruki proces na koji utiču različiti faktori, kao što su opšte prehrambene navike i potrošnja ugljenih hidrata. Stav da su jaja “štetna hrana” mogao bi biti precijenjen. Iako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se došli do konačnih zaključaka, ovi rezultati potiču preispitivanje postojećih preporuka o ishrani. Jaja koja se često nazivaju superhranom mogu garantovati da se vrate na naše tanjire bez brige o štetnim efektima na zdravlje.
