Svi primećuju određene probleme kod mlađih generacija zbog uticaja interneta i ekonomskih poteškoća. Današnji svet je mnogo suroviji i okrutniji zbog mnogih faktora, i to se odražava na nove generacije. Danas otkrivamo šta se krije iza toga.
Prisutnost patološkog narcizma u današnjem je razdoblju u porastu, sa sve većim brojem pojedinaca u općoj populaciji koji pokazuju simptome koji ukazuju na poremećaj osobnosti, u rasponu od 10 do 15 posto. Nadalje, jedna od svakih šest osoba dobila je specifičnu dijagnozu narcisoidnog poremećaja. Ovi podaci sugeriraju da narcisoidne tendencije uočene u modernom društvu progresivno evoluiraju u teže i patološkije oblike. Među različitim vrstama poremećaja osobnosti najzastupljeniji je mješoviti poremećaj, karakteriziran znatnim stupnjem preklapanja i nedostatkom jasnih dijagnoza. Zanimljivo, narcisoidni poremećaj čini značajnih 16 posto ukupnih slučajeva unutar ove kategorije.
Među medicinskim stručnjacima i društvom u cjelini traje rasprava o učestalosti poremećaja osobnosti obilježenih patološkim narcizmom. Prožimajući utjecaj narcizma na zapadnu kulturu široko je poznat, a neki ga čak nazivaju prevladavajućom epidemijom u našem suvremenom dobu.
Darko Marčinek, profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu i predstojnik Klinike, objašnjava da se narcisoidnost može prikazati kao korisna i produktivna karakteristika nečije osobnosti. Međutim, on upozorava na njegovu potencijalnu štetu, nazivajući to patološkim narcizmom. Pozitivna manifestacija narcizma povezana je sa stanjem mentalne ravnoteže, snažnim samopouzdanjem i utemeljenim razumijevanjem sebe i drugih.
Kako bi se dobio sveobuhvatan uvid u ovaj koncept, nužno je ispitati njegovu korelaciju s psihološkim okvirom karaktera pojedinca. Profesor objašnjava da psihodinamske teorije ocrtavaju tri razine neprilagodljive organizacije ličnosti, koje djeluju kao markeri u kojoj mjeri pojedinac shvaća sebe i svoje međuljudske veze.
Razina organizacije koja je najbliža istini ili mentalnom blagostanju unutar područja psihološkog razvoja je neurotična razina. Ova razina obuhvaća različite blage poremećaje, poput neuroza i anksioznosti. Na drugom kraju spektra nalazi se psihotična razina koju obilježavaju značajna iskrivljenja u percepciji stvarnosti.
Unutar spektra psiholoških stanja postoji posebna organizacija osobnosti poznata kao granična organizacija, koja manifestira simptome slične narcističkom poremećaju osobnosti, o čemu se opširno govori u znanstvenoj literaturi. Dr. Marčinko identificira temeljni obrambeni mehanizam koji je u igri u ovoj organizaciji kao podvojenu osobnost. U ranim fazama života ovaj mehanizam služi svrsi dopuštajući djetetovu umu da pojednostavi svoju percepciju, kategorizirajući iskustva kao pozitivna ili negativna. Nevjerojatno, pojedinci s narcističkim poremećajem nastavljaju održavati dominantnu podjelu u samopoimanju iu odrasloj dobi, doživljavajući sebe ili iznimno dobrima ili beznadno lošima.
Cijenjeni psihijatar i psihoanalitičar, Vamik D. Volkan, proveo je pedantno istraživanje istražujući vezu između patološkog narcizma i želje za osvetom. Taj je model kasnije primijenjen na analizu društvenih sukoba, rasvjetljavajući temeljne uzroke konkretnih ratova koji su se dogodili u drugoj polovici 20. stoljeća. Maligni narcisi, koji utjelovljuju vrhunac narcističke patologije, čvrsto vjeruju da su izuzeti od društvenih zakona i da se nikada neće suočiti s posljedicama svojih postupaka.
Sklonost kriminalnim radnjama uobičajena je posljedica te nepokolebljive vjere u vlastitu nepovredivost, jer predstavlja brzi put do stjecanja ozloglašenosti. Psihijatar je primijetio da se osobe s narcističkim poremećajem osobnosti bore s učinkovitom asimilacijom u društvo, što ih navodi da traže odmazdu kada osjete osjećaje boli ili ljutnje.
U metaforičkom smislu, osobe s patološkim narcizmom pokazuju ponašanje slično ponašanju nezrele djece koja se razbjesne kada im se želje ne ispune, doživljavajući sebe kao žrtve nepravednog tretmana. Njihova percepcija samih sebe često se razlikuje od istine. Većina ovih pojedinaca bori se s dubokim poremećajima osobnosti, što služi kao dokaz široko rasprostranjene prisutnosti neprijateljstva i patološkog narcizma u našem društvu.
Usmjeravanjem krivnje na druge, osobe s poremećajima osobnosti konstruiraju alternativnu stvarnost koja im omogućuje da ponize i degradiraju one u svojoj blizini, izbjegavajući pritom suočavanje s vlastitim duboko ukorijenjenim osjećajima neadekvatnosti. Ovo im služi kao privremeni predah od negativne percepcije sebe. Prema liječniku, osobe s poremećajem osobnosti pribjegavaju uvredama kao sredstvu za pronalaženje utjehe. Tvrdi da te osobe doživljavaju osjećaj unutarnje praznine, i dalje razrađuje da prisutnost nezdravog srama, koji smatra značajnim emocionalnim čimbenikom, usko je isprepleten s osobinama patološkog narcizma. Kroz proces psihoterapije pojedinci mogu razviti dublje razumijevanje svojih izazova.
Dr. Marčinek je proveo opsežna istraživanja koja otkrivaju potencijal sustavne zamjene štetnih narcističkih ponašanja s korisnijim kroz upornu predanost. Poticanjem empatije i zahvalnosti pojedinci mogu steći uvid u štetne narcističke sklonosti i učinkovito ih riješiti.Važnost njegovanja značajnih i zadovoljavajućih veza s drugima ne može se precijeniti kada se uzme u obzir nečije sveukupno psihološko blagostanje. Opsežna istraživanja dosljedno otkrivaju snažnu vezu između zahvalnosti i mentalnog zdravlja, pokazujući da će pojedinci koji posjeduju povišenu razinu zahvalnosti vjerojatnije doživjeti povećanu razinu sreće i uspostaviti ispunjene odnose.
