Gubitak kongitivnih sposobnosti se dešava kako se ulazi u dublju starost, a jedan od najgorih problema je demencija. Danas otkrivamo jedan od ranijih znakova upozorenja da se osoba nosi sa demencijom.
- S godinama naša tijela slabe, a razina energije opada. Primjetan je pad našeg prirodnog imuniteta, što dovodi do pojave raznih bolesti. Demencija se ističe kao jedan od najznačajnijih izazova s kojima se susreću starije osobe.
Unatoč brzom napretku znanosti i tehnologije u 21. stoljeću, lijekovi za bolesti koje pogađaju ljude diljem svijeta ostaju neotkriveni. Jedna od takvih bolesti je demencija, koja značajno pogađa ne samo dijagnosticiranog pojedinca već i njegove bližnje. Ovo stanje rezultira nepovratnim smanjenjem funkcije mozga, što dovodi do problema s pamćenjem i promjenama u ponašanju.
Može se utjecati na kognitivne vještine, verbalnu komunikaciju, sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka i fizičku koordinaciju. Alzheimer Scotland, dobrotvorna organizacija, istaknula je poseban znak demencije koji se može primijetiti tijekom penjanja stepenicama. Primijetili su da osobe s demencijom pokazuju različite razlike, a učinci stanja ovise o tome koje su regije mozga najviše pogođene.
Upozorenja pokazuju da bi osobe s demencijom mogle imati problema s penjanjem stepenicama. Osobe s demencijom često imaju poteškoća kada pokušavaju ustati iz sjedećeg položaja, što povećava rizik od padova. “Problemi s pokretljivošću povezani s demencijom mogu rezultirati većom pojavom spoticanja i padova.”
- “Promatranja pokazuju da ljudi mogu imati problema s dizanjem nogu dok hodaju, osobito kada se penju stepenicama.” Kao što navodi Alzheimer Scotland, bavljenje vježbama snage ili ravnoteže dva puta tjedno može pomoći u smanjenju mogućnosti pada.
Aktivnosti koje uključuju sjedenje, stajanje i hodanje mogu biti dio ovih vježbi. Unatoč tome, ako ste zabrinuti za svoje zdravlje ili zdravlje nekoga od vama bliskih, preporučljivo je konzultirati se sa zdravstvenim radnikom.
DODATNI MATERIJAL
Umjetničko djelo je poznato ne samo po svojoj ogromnoj popularnosti, već i po urbanoj legendi vezanoj uz njegovo navodno “prokletstvo”. Prikaz dječaka koji plače vjerojatno je krasio zidove gotovo svakog doma u Jugoslaviji.
- Napravio talijanski umjetnik Giovanni Bragolino, također poznat kao Bruno Amarillo (1911. – 1981.), ova je slika stekla značajnu međunarodnu slavu od 1950-ih. Prikazuje niz slika uplakane djece i može se naći u gotovo svakom kućanstvu diljem Balkana.
Uz svoju široku privlačnost, umjetničko je djelo postalo ozloglašeno zbog urbane legende vezane uz njegovo navodno “prokletstvo”. Godine 2000. članak Toma Slemena otkrio je da je inspiracija za sliku proizašla iz “malog uličara” kojeg je susreo u Madridu 1960-ih. Umjetnik se odmah našao očaran ovim nijemim siročetom.
Za vrijeme dok je Amadio stvarao portret djeteta, jedan mu je katolički svećenik prišao s izrazitim zanimanjem. Otkrio je da je dječak poznat kao Don Bonillo pobjegao nakon tragične smrti svojih roditelja u požaru. Ovo postavlja temelje za priču koja će zaokupiti one koje zanimaju teorije zavjere.
Bez obzira na perspektivu, okolnosti su teške; ako se tvrdnje pokažu točnima, posljedice su značajne, a ako su neistinite, zabrinjavajuće je što je toliko ljudi pod utjecajem dezinformacija. Zanimljiv incident vezan uz ovo umjetničko djelo dogodio se 5. rujna 1985. godine, kada je britanski tabloid The Sun objavio članak o vatrogascu iz Essexa. U članku se navodi da se identične kopije slike često pojavljuju u ruševinama spaljenih kuća.
Posljedično, pojavila se legenda koja sugerira da je slika prokleta, što je natjeralo mnoge pojedince, uključujući i vatrogasce, da je odnesu iz svojih prebivališta. U epizodi BBC Radio 4 Punt PI, britanski komičar i pisac Steve Punt istraživao je ovu pojavu. Nakon testova provedenih u Building Research Establishmentu, otkrio je da su replike premazane lakom kako bi slika bila otporna na vatru.
