Bolesti štitne žlijezde su se pojavile kao značajan zdravstveni problem, a njihova prevalencija posebno raste među mlađim osobama. Ova žlijezda, smještena u dnu vrata, ključna je za različite fiziološke funkcije, jer oslobađa hormone koji utiču na metabolizam, rast, razvoj i brojne druge tjelesne procese. Hormoni koje proizvodi štitna žlijezda, uključujući T4 (tiroksin), T3 (trijodtironin) i kalcitonin, od vitalnog su značaja za regulaciju metabolizma, održavanje tjelesne temperature, upravljanje nivoom glukoze u krvi, podržavanje seksualne funkcije kod oba spola i održavanje trudnoće.
Osim toga, ovi hormoni su uključeni u metabolizam kalcija i zdravlje kostiju. Svaki poremećaj u proizvodnji ili funkcionisanju ovih hormona može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema.
Prevalencija disfunkcije štitne žlijezde raste, uz nekoliko dobro poznatih problema povezanih s njenim radom. Među njima su hipotireoza (smanjena funkcija štitnjače), hipertireoza (povećana funkcija štitnjače), tireoiditis (upala štitnjače) i Hashimotov tireoiditis (autoimuni poremećaj koji šteti štitnjači). Takvi poremećaji mogu dovesti do raznih simptoma, kao što su umor, nagle fluktuacije u težini, poteškoće s koncentracijom, depresija, nesanica i brojni drugi efekti koji štetno utječu na ukupnu kvalitetu života.
Zabrinjavajuće je da mladi ljudi, pored starijih, doživljavaju porast problema sa štitnom žlijezdom. Mnogi stručnjaci ovaj trend pripisuju prvenstveno savremenom načinu života koji karakteriše stres, loša ishrana, zagađenje životne sredine i nedovoljna fizička aktivnost. Na primjer, stres može uvelike poremetiti hormonsku ravnotežu, uključujući ravnotežu hormona štitnjače, što može dovesti do disfunkcije.
Važan element koji utiče na zdravlje štitne žlezde je ishrana. Vrste hrane koju jedemo mogu značajno uticati na rad štitne žlezde, a neke namirnice štetno utiču na njenu funkciju. Prema dijetetičarki Molly Hembree, određene namirnice treba izbjegavati ako postoje problemi sa štitnom žlijezdom, a hrana koja sadrži goitrogen je najštetnija.
Goitrogeni su spojevi prisutni u specifičnoj hrani koji mogu poremetiti proizvodnju hormona štitnjače, posebno kada postoji nedostatak joda. Ova jedinjenja mogu dovesti do povećanja štitaste žlezde, što se naziva gušavost, i mogu ometati sintezu hormona. Nekuhano povrće krstaša poput brokule, karfiola i kupusa, zajedno sa sojom i prosom, primeri su hrane koja sadrži goitrogene.
Ključno je razumjeti da to ne podrazumijeva potpuno uklanjanje ovih namirnica iz prehrane. Prema riječima dijetetičara Hembrea, iako ove namirnice ne treba u potpunosti isključiti, ključna je umjerenost u njihovoj konzumaciji, a od posebnog značaja je pravilna priprema. Na primjer, kuhanje povrća krucifera može smanjiti goitrogene, čime se smanjuju njihovi negativni efekti na štitnu žlijezdu.
Kada se konzumiraju umjereno, kuhano i kao dio dobro zaokružene prehrane, ove namirnice ne ugrožavaju značajno zdravlje štitne žlijezde. Nasuprot tome, proso je hrana koju dijetetičari preporučuju u potpunosti izbjegavati, jer može ozbiljno utjecati na funkciju štitne žlijezde, posebno kada se jede u velikim količinama.
Za pojedince koji se suočavaju s problemima štitnjače, pridržavanje uputa zdravstvenih radnika i nutricionista u vezi s ishranom je ključno. Značajna poboljšanja zdravlja štitne žlijezde i cjelokupnog blagostanja mogu se postići modifikacijama ishrane, upravljanjem stresom, dosljednom fizičkom aktivnošću i održavanjem zdrave tjelesne težine. Uz odgovarajuću ishranu i dovoljnu medicinsku podršku, većina onih sa bolestima štitne žlezde može voditi normalan, zdrav život.
