Dostizanje šezdesete godine života predstavlja značajnu priliku za procjenu i poboljšanje nečijeg načina života kako bi se unaprijedilo blagostanje, produžio životni vijek i podigao ukupni kvalitet života. Evo pet ključnih prilagodbi koje se mogu napraviti kako bi se podstakao bolji život nakon 60. godine: Da bi se kultivirao aktivniji način života, ključno je smanjiti sjedilačko ponašanje i povećati nivo fizičke aktivnosti.
Učešće u laganim vježbama, plivanju i hodanju mogu poboljšati kardiovaskularno zdravlje, ojačati mišiće i kosti i potaknuti pozitivno emocionalno stanje. Da bi se postiglo optimalno oralno zdravlje, od suštinskog je značaja da se obezbedi redovna njega i desni i zuba.
Da biste to postigli, od suštinskog je značaja održavanje redovne rutine čišćenja zubnim koncem, zakazivanje stalnih posjeta stomatologu i razmišljanje o dodavanju oralnog irigatora vašem režimu njege zuba. Da biste podržali dobro zdravlje i spriječili probleme poput dijabetesa, mudro je ograničiti potrošnju šećera i izbjegavati prazne kalorije. Budite oprezni s unosom gaziranih pića i umjetnih sokova, jer oni mogu dovesti do ovih zdravstvenih problema. Osim toga, njegujte svoje društvene veze sudjelovanjem u društvenim aktivnostima.
Poboljšanje vašeg ukupnog raspoloženja i mentalnog blagostanja može se postići druženjem s prijateljima, pridruživanjem društvenim grupama, otkrivanjem novih mjesta i stvaranjem veza s nepoznatim pojedincima. Da biste postigli vrhunsko fizičko zdravlje, neophodno je pridržavati se dijete bogate hranljivim proteinima, vitaminima, mineralima, voćem, povrćem, integralnim žitaricama, ribom, orašastim plodovima i nemasnim mesom.
Kako biste dali prioritet svom zdravlju, bitno je izbjegavati prerađenu hranu i ograničiti konzumaciju alkohola. Kada dođete do šezdesetih godina, fokusiranje na zdravlje vašeg tijela i uma postaje najvažnije. Prilagođavanjem ovih pet ključnih aspekata života možete značajno poboljšati svoje cjelokupno zdravlje i uživati u ispunjenijem životu prepunom sreće.
Bonus tekst :
Rak grlića materice je bolest koja se može efikasno spriječiti, a kada se otkrije rano, može dovesti do povoljnih ishoda liječenja. Svake godine više od 300 žena u Hrvatskoj dobije dijagnozu invazivnog karcinoma vrata maternice, dok se kod približno 600 žena dijagnosticira lokalizirani rak in situ. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji godišnje se identificira dvanaest žena s invazivnim rakom vrata maternice.
Ključni faktori koji doprinose riziku od raka grlića materice su rana seksualna aktivnost, česte promjene partnera, bavljenje nezaštićenim seksom, loša genitalna higijena, infekcija herpes simplex virusom tipa 2 i HPV-om, višestruko rođenje i pušenje. Primarni uzrok prenošenja raka grlića materice povezan je sa spolno prenosivim infekcijama uzrokovanim humanim papiloma virusom (HPV).
Iako imunološki sistem obično rješava većinu HPV infekcija u periodu od dvije godine, uporne infekcije mogu rezultirati razvojem preinvazivnih lezija, koje na kraju mogu napredovati u rak. Ranom otkrivanju potencijalno prekanceroznih promjena na stanicama grlića materice značajno pomažu rutinski ginekološki pregledi, budući da početna faza raka grlića materice često nema simptome.
PAPA test je osnovni alat za skrining za otkrivanje ćelijskih promjena, omogućavajući brzu intervenciju. Ženama se savjetuje da započnu ovaj pregled u dobi od 21 godine ili tri godine nakon što su postale seksualno aktivne, a treba ga raditi svake godine do 30. godine života.
Efikasna borba protiv raka grlića materice se u velikoj mjeri oslanja na temeljnu edukaciju mladih o odgovornoj seksualnoj praksi, vakcinaciji protiv HPV-a i stalnim ginekološkim pregledima. Ključni element u ranom otkrivanju i prevenciji ove bolesti je PAPA test, koji omogućava uspješno liječenje kada se bolest otkrije u ranoj fazi.
