Zekerijah Osmanović: “Volio bih da znam ko je bio taj čovjek, da mu se zahvalim!”
Rat devedesetih godina prošlog stoljeća ostavio je neizbrisive tragove u životima hiljada ljudi. Unutar tog haosa i nemilosrdnih podjela ponekad su se događali trenuci ljudskosti koji vraćaju vjeru u dobrotu. Jedna takva priča dolazi od Zekerijaha Osmanovića, čovjeka čiji je život spasio nepoznati vojnik iz redova onih koji su ga prvobitno željeli ubiti.
Susret sa smrću na Šepačkom mostu
Bilo je to između marta i aprila 1992. godine. Zekerijah se našao na Šepačkom mostu, zarobljen od strane grupe vojnika koji su, vođeni mržnjom i nacionalističkim uvjerenjima, odlučili da ga likvidiraju. Njegova sudbina činila se zapećaćenom, ali u posljednjem trenutku, neočekivani preokret promijenio je tok njegovog života.
Jedan vojnik, umjesto da postupi po naređenju grupe, odlučio je intervenirati. Prikrivajući svoju namjeru, hladnokrvno je rekao: “Pustite ga meni, ja ću ga ubiti.” Ta rečenica bila je prekretnica.
Vojnik koji je rekao “NE”
Zekerijah je ispričao kako ga je taj vojnik izveo iz situacije u kojoj su ga svi već otpisali. Međutim, umjesto da ga ubije, taj čovjek mu je pružio priliku za život. Oslobodio ga je i omogućio mu bijeg. Njegov čin bio je tiha pobuna protiv mržnje i podjela, hrabar i riskantan potez usred rata.
“Volio bih da znam ko je taj čovjek bio,” rekao je Zekerijah. “Želim mu se zahvaliti za život koji mi je podario. U tom trenutku, on je bio svjetlost u mraku rata.”
Lekcija o ljudskosti
Ova priča podsjeća na to da i u najmračnijim trenucima pojedinci mogu napraviti razliku. Čin tog vojnika bio je više od pukog spasavanja jednog života – bio je čin prkosa prema nehumanosti i dokaz da je ljudskost jača od ideologija i podjela.
Zekerijah danas želi saznati identitet tog vojnika kako bi mu mogao lično zahvaliti. Njegova priča simbolizira ne samo snagu ljudske solidarnosti, već i potrebu da se ovakvi trenuci pamte i prenose budućim generacijama.
Važnost ovakvih priča
Priče poput ove ne smiju biti zaboravljene jer:
- Pokazuju da ljudskost opstaje čak i u najgorim okolnostima.
- Inspiracija su za sve koji vjeruju u mir i pomirenje.
- Svjedočanstvo su da se čak i u ratu mogu donositi ispravne odluke.
Poziv na svjedočanstva
Ako i vi znate za slične priče, podijelite ih. Ovakvi trenuci trebaju biti osvijetljeni, ne samo kao uspomena, već kao putokaz za budućnost. Neka svjedočanstva poput Zekerijahove priče budu lekcija o snazi ljudskosti koja nadilazi sve granice i podjele.
