Rod Blagojević o ukidanju sankcija Milorad Dodik-u: „Srpski i hrvatski kršćani mogu se nadati istinskoj autonomiji“
Rod Blagojević, ugledni politički analitičar i javni komentator, iznio je tvrdnju koja dodatno razgaljuje već složenu političku dinamiku u Bosni i Hercegovini – a to je da ukidanje američkih sankcija Miloradu Dodiku otvara perspektivu prema kojoj srpski i hrvatski kršćani u BiH mogu početi „dramatično razmišljati o istinskoj autonomiji“. Prema Blagojevićevim riječima, ovaj čin nije samo simboličan, već može biti katalizator promjene u raspodjeli moći unutar države — ukoliko se ostvare politički i institucionalni ustupci koji bi obedinjene narode izvele iz dugog perioda blokada i zastoja.
Za Blagojevića, ključno je da ova odluka — odnosno ukidanje sankcija — postane više od pukog političkog promašaja i da se transformiše u realnu platformu za autonomiju unutar entiteta i između entiteta. On naglašava da su srpski i hrvatski kršćani u BiH dugo osjećali da nemaju istinski glas u državnim institucijama, te da je sada došao trenutak kada mogu zatražiti konkretnu izmenu odnosa — umjesto da ostanu u poziciji pasivnih učesnika politika koje donose drugi.
Blagojević tvrdi da će ključ biti u činjenju a ne u riječima. Ako Dodik i njegov politički blok uspiju pretvoriti ukidanje sankcija u povećanu autonomiju — bilo kroz kontrolu nad zajedničkim nadležnostima, veću pomoć institucijama entiteta, ili jačanje lokalnih prava — onda bi srpski i hrvatski kršćani mogli vidjeti konkretne pomake. S druge strane, ako sve ostane na deklaracijama, postoji rizik da sve prođe kao simbolična pobjeda, ali bez stvarne promjene.
On posebno naglašava da je ovo historijski trenutak: „Nikada ranije nije bilo situacije u kojoj lider entiteta kao Dodik može izaći iz međunarodne izolacije i iskoristiti priliku za redefinisanje autonomije“, kaže Blagojević. Po njegovom mišljenju, takav razvoj otvara i mogućnost za novi politički sporazum, koji bi između entiteta i države mogao urediti odnose na način koji bi bio prihvatljiv za veći broj građana — ne samo etničke skupine.
Međutim, Blagojević upozorava i na tamnu stranu: autonomija koja nije popraćena odgovornošću može stvoriti novu elitu koja je još udaljenija od građana, a ne bliža. Također, ukazuje na opasnost da autonomija ne znači izolaciju, nego da mora biti povezana s ekonomskim razvojem, pravdom i jednakim pravima za sve. Ako srpski i hrvatski kršćani dobiju „autonomiju“, ali bez pristupa resursima, obrazovanja i sigurnosti — onda je to samo drugačiji oblik marginalizacije.
Za građane BiH ovo su kompleksni procesi, ali poprilično jasna poruka: politika sankcija i pritisaka međunarodne zajednice može biti zamijenjena snagom pregovora, kompromisa i dogovora — i to u korist onih koji su se osjećali izostavljenim. Blagojević zaključuje: „Ambicija mora biti šira od autonomije — mora biti prema društvu koje funkcioniše ravnopravno. Ako srpski i hrvatski kršćani žele istinski glas, vrijeme je da iskoriste ovu šansu.“
#RodBlagojević #MiloradDodik #BosnaIHercegovina #Autonomija #SrpskiKršćani #HrvatskiKršćani #Politika #Reforme #Entiteti
