Sardinski post: Neobična dijeta koja obećava brze rezultate – ali ne bez rizika
Nakon što je ugledala 89 kilograma na vagi, jedna žena odlučila je da preokrene svoj život – i to na vrlo nekonvencionalan način. Inspirisana savjetima američke ljekarke dr. Anette Bosworth, poznatije kao dr. Boz, započela je izazov koji je privukao pažnju širom svijeta – 72-satni post u kojem je konzumirala isključivo sardine.
Zašto baš sardine?
Ova dijeta, popularna među pristalicama ketogene ishrane, osmišljena je da brzo uvede tijelo u stanje ketoze – metaboličko stanje u kojem organizam sagorijeva masnoće umjesto ugljikohidrata za energiju. Sardine, iako često potcijenjene, predstavljaju nutritivnu bombu: bogate su omega-3 masnim kiselinama, vitaminom D, kalcijumom i visokovrijednim proteinima, a pritom su niskokalorične.
Upravo zbog tih karakteristika, sardine su postale osnova dijete koja navodno doprinosi ne samo gubitku težine, već i smanjenju upalnih procesa, stabilizaciji šećera u krvi i općem poboljšanju zdravlja.
Lični motiv i prethodna iskustva
Žena koja se odlučila za ovaj režim već je imala značajnog iskustva s gubitkom kilograma. Godine 2020. prešla je na mesnu dijetu i izgubila čak 65 kilograma, što joj je pomoglo i s hroničnim bolom izazvanim plantarnim fascitisom. Međutim, povratkom starim navikama, došlo je i do vraćanja kilograma – što ju je motivisalo da isproba sardinski post.
Tokom režima konzumirala je četiri konzerve sardina dnevno, uz dodatak MCT ulja (iz kokosovog ili palminog ulja), poznatog po efektu ubrzavanja metabolizma. Ukupan unos bio je oko 1500 kalorija dnevno, a rezultati su brzo stigli: 6 kilograma manje u dvije sedmice, najviše kroz gubitak viška tečnosti.
Mogući rizici i ograničenja sardinskog posta
Uprkos privlačnim rezultatima, stručnjaci upozoravaju na brojne rizike ovakve ishrane:
-
Nedostatak vlakana: Sardine ne sadrže biljna vlakna, što može dovesti do zatvora i problema s probavom, posebno ako se ne pije dovoljno vode.
-
Visok unos natrijuma: Sardine konzervirane u slanoj vodi ili ulju mogu doprinijeti povišenom krvnom pritisku i opterećenju bubrega.
-
Akumulacija teških metala: Dugotrajna konzumacija ribe može uzrokovati nakupljanje žive, iako je kod sardina ovaj rizik manji nego kod većih riba poput tune.
Pored toga, mnogi se susreću s psihološkim izazovima. Novinar Luke Winki testirao je sardinski post na samo 24 sata, ali je morao da odustane – žalio se na vrtoglavicu, slabost i nemogućnost koncentracije, što je dovelo do „prekršaja“ u obliku vrećice čipsa.
Da li je sardinski post za svakoga?
Pravila sardinskog posta su jednostavna: dozvoljene su sardine, voda, crna kafa, čaj, te minimalna upotreba začina poput limuna, senfa ili ljutog umaka. Ipak, potpuna zabrana ugljenih hidrata čini ovaj režim ekstremno restriktivnim.
Nutricionisti upozoravaju da ovakve dijete, iako mogu „resetovati“ tijelo, nisu održive bez balansiranog pristupa. Preporučuje se unos oko 227 grama ribe sedmično kako bi se iskoristile prednosti omega-3 masnih kiselina, ali bez odricanja od raznovrsne ishrane.
Zaključak: Efikasno, ali uz oprez
Sardinski post može biti efikasan kratkoročno, posebno kao uvod u ketozu ili za smanjenje upala. Međutim, dugoročno nije preporučljiv bez medicinskog nadzora i nadopune ishrane drugim važnim nutrijentima.
Ključ uspješnog mršavljenja ne leži u ekstremima, već u postepenim promjenama, ravnoteži i realnim ciljevima. Sardine mogu biti korisne – ali samo kao dio šire, promišljene prehrambene strategije.
