Trojka u borbi za bošnjačke glasove: Ćudić i Stojanović “nasekirani” zbog Izetbegovića, ni Konaković nije vidio Kalabuhova kod Čovića
Politička scena u Bosni i Hercegovini u punom je zamahu, a teme identiteta, pripadnosti i ko ima pravo da govori u ime Bošnjaka opet su u prvom planu. Stranke Trojke (SDP, NiP, Naša stranka) suočene su sa unutrašnjim tenzijama i kritikama zbog reakcija na nedavne susrete između lidera SDA i ruske diplomatije.
Sabina Ćudić iz Naše stranke bila je jedna od prvih koja je reagirala na susret Bakira Izetbegovića sa Igorom Kalabuhovom, ambasadorom Rusije. Izrazila je zabrinutost i pitanja: da li se radi o novom pravcu SDA, te da građani zaslužuju jasne odgovore o tome sa kim i u čije ime se vode takvi razgovori. Ona smatra da susreti sa ambasadorima imaju potencijal da mijenjaju političke narative — naročito kada se povezuju s temama vanjske politike i međunarodnih odnosa.
Igor Stojanović iz SDP-a također se oglasio, ističući da ne može prihvatiti da Izetbegović govori u ime Bošnjaka kada, kako navodi, ne obnaša funkciju koja bi to logično opravdavala. On smatra da je svaka izjava o odnosima Bošnjaka i Rusije vrlo osjetljiva tema i da zahtjeva jasne pozicije, a ne dvosmislene poruke.
Elmedin Konaković (NiP) se, sa druge strane, našao u situaciji u kojoj kaže da nije vidio Kalabuhova kod Čovića — iako je dan kada se susret desio bio ispunjen događajima. To odbijanje da potvrdi prisustvo ili komentariše susret interpretira se kao dio šire političke strategije unutar Trojke — da se zadrži distanca, ne daju uvodi u polarizaciju. Konakovićov stav nagoveštava pokušaj balansiranja između javnog pritiska da se kritikuje SDA, i želje da se ne ulazi u retoriku koja može dodatno zaoštriti etničke i političke linije.
Ono što je posebno zanimljivo jeste da, prema izvorima, reakcija Trojke na sastanak Izetbegovića sa ruskim ambasadorom dobija mnogo pažnje, dok kad isti ambasador bude primljen u uredu predsjednika HDZ-a, to prolazi bez većih provokacija iz redova Trojke. To stavlja pitanje dvostrukih aršina — da li se politika vrednuje po tome tko je u ulozi opozicije, a ko je u poziciji vlasti.
Kritičari tvrde da su posljednje izjave i reakcije Trojke više od politike – da su već dio predizborne strategije. Cilj bi po njima bio mobilizacija bošnjačkog biračkog tijela kroz izraženu osjetljivost na teme nacionalnog identiteta, međunarodnih saveza i etničke reprezentacije. Susreti, ambasade, izjave – sve su to elementi koji se koriste kao simboli, često sa više retorike nego konkretnih akcija.
Pitanje koje ostaje u zraku: da li će ova dinamika dovesti do produbljivanja podjela ili može postojati prostor za dijalog i stabilnije političke odnose? Javnost u BiH sve više traži dosljednost — u izjavama, u ponašanju i u reprezentaciji svih naroda — ali i transparentnost onoga što se priča iza zatvorenih vrata.
#Trojka #BošnjačkiGlasovi #PolitikaBiH #Ćudić #Stojanović #Konaković #SDA #Identitet #Reprezentacija
