Održavanje besprijekornog izgleda bijelih tenisica može biti zastrašujući zadatak, s raznim preprekama poput ogrebotina, mrlja od trave i nakupljene prljavštine koji umanjuju njihovu vizualnu privlačnost. Ali ne brinite, jer postoji jednostavna i ekonomična tehnika za oživljavanje njihovog izvornog sjaja, bez potrebe za skupim lijekovima kupljenim u trgovini.
Kako biste izbjegli rizik od oštećenja vaših cipela strojnim pranjem, što može dovesti do kvarenja potplata ili odvajanja od gornjeg dijela, predlažemo da koristite lako dostupne kućanske predmete. Imajući to u vidu, predstavljamo jednostavan pristup učinkovitom čišćenju bijelih tenisica.
Za izradu ovog pripravka trebat će vam samo tri osnovna elementa: soda bikarbona, pasta za zube i tekući sapun za suđe. Kombinacija sode bikarbone i tekućeg deterdženta za pranje posuđa služi kao svestrano rješenje za razne zadatke čišćenja. Za čišćenje tenisica pomiješajte po dvije žlice sode bikarbone i tekućeg deterdženta za pranje posuđa.
Da biste u smjesu dodali pastu za zube, dodajte jednu žlicu. Dobivenu pastu nanesite na tenisice, pazeći da je ravnomjerno rasporedite po površini. Ostavite pastu da odstoji na tenisicama 10 minuta. Započnite proces čišćenja korištenjem četkice za zube koja se više ne koristi da pedantno izribate cijelu cipelu, s posebnim fokusom na potplate i sva područja koja pokazuju vidljive znakove prljavštine.
Kako biste postigli željeni potpuno novi izgled svojih tenisica, jednostavno slijedite ove jednostavne upute. Pamučnom krpom ili ručnikom temeljito uklonite ostatke paste za čišćenje. Ova metoda nije samo isplativa i jednostavna, već je i vrlo učinkovita.
BONUS TEKST:
Prema nutricionistu, promjena u prehrani i načinu života može učinkovito smanjiti količinu nezdravog kolesterola prisutnog u tijelu. Kolesterol, masna i voštana tvar, cirkulira krvotokom. Ključno je razumjeti da postoje dvije različite vrste kolesterola: HDL, koji se smatra korisnim, i LDL, koji se smatra štetnim.
Branka Mirković, nutricionistica, u razgovoru za Informer ističe mogućnosti smanjenja prisutnosti štetnog kolesterola i triglicerida u krvi prilagodbom prehrane, skidanjem viška kilograma i postizanjem optimalnog omjera mišićne mase i masnog tkiva. Nadalje, uključivanje raznolikog raspona hranjivih namirnica u prehranu i prakticiranje umjerenosti pri konzumiranju nezdravih masnoća, soli i šećera također može pomoći u smanjenju ovih razina. Naša sugovornica govori i o tome koliko često treba kontrolirati razinu kolesterola.
Nutricionistica ističe kako je važno redovito odlaziti na kontrole, a osobe dobrog zdravlja preporučuju termine dva puta godišnje. Ipak, osobama s genetskom predispozicijom, pretilošću ili nezdravim načinom života savjetuje se godišnji pregled u mlađoj dobi.
Naš sugovornik predlaže da bi osobe s povišenim kolesterolom trebale dati prednost odlasku na tržnicu u odnosu na ljekarnu. Za njih je ključno ne samo slijediti upute liječnika, što uključuje pridržavanje propisanih tretmana, već i poduzeti proaktivne korake za poboljšanje svoje dobrobiti. Prilagodbama prehrane oni mogu uspješno postići ovaj cilj.
Branka Mirković u svojoj analizi ističe važnost drugačijeg pristupa prehrani kao proaktivne mjere, jer je prevencija dosljedno superiornija od liječenja. Konzumacija hrane ima sposobnost i izazvati bolest i djelovati kao lijek. Slijedom toga, preporučuje se dati prioritet kreiranju jela od svježih namirnica dobivenih s lokalnih tržišta, umjesto oslanjanja isključivo na farmaceutske intervencije.
Nutricionistica naglašava da postoji više elemenata koji igraju ulogu u povećanju razine kolesterola. Konzumacija hrane bogate nezdravim mastima, kao što su zasićene i trans masti, jedan je od čimbenika koji doprinose ovom problemu.
Među namirnicama koje spadaju u ovu kategoriju su masno meso, mesne prerađevine, maslac, vrhnje, masni sirevi i pržena hrana. Nažalost, pojedinci često u svoju prehranu ne unose dovoljnu količinu korisnih masnoća, koje igraju ključnu ulogu u podizanju razine dobrog kolesterola. Ona ističe da konzumacija hrane koja je bogata dijetalnim vlaknima, posebno topivim vlaknima koja pomažu u smanjenju LDL kolesterola, nije raširena praksa.
Branka Mirković ističe neadekvatan unos povrća, cjelovitih žitarica, voća, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki među pojedincima. Uz to, genetske predispozicije mogu pridonijeti povećanju razine kolesterola, osobito u slučajevima kada postoji obiteljska pozadina visokog kolesterola i srčanih problema. Nadalje, nedovoljna tjelesna aktivnost je čest problem koji često prati navedene probleme.
Problem pogoršava pretilost, osobito u trbušnoj regiji, kao i pušenje i konzumacija alkohola. Koji su neki održivi pristupi snižavanju visokih razina kolesterola? Odlukom za specifičnu prehranu ne samo da imamo priliku aktivno se baviti smanjenjem razine kolesterola u krvi, već i proaktivno djelovati preventivno.
