Grmoja: “Rješenje za BiH je treći entitet ili Herceg-Bosna, ali ne smije doći do njenog razbijanja”

Hrvatski političar Nikola Grmoja ponovo je pokrenuo osjetljivu temu unutrašnjeg uređenja Bosne i Hercegovine, ističući da rješenje za Hrvate u BiH vidi u trećem entitetu ili obnovi Herceg-Bosne. Njegove izjave izazvale su burne reakcije u političkim krugovima u BiH, ali i šire, otvarajući pitanje budućnosti odnosa između tri konstitutivna naroda.

Grmojina vizija: Treći entitet kao jedino rješenje

Nikola Grmoja, jedan od istaknutijih političara iz Hrvatske, smatra da je trenutni sistem u BiH neodrživ i da Hrvati nemaju adekvatan politički status. Prema njegovim riječima, rješenje za BiH može biti formiranje trećeg entiteta koji bi osigurao jednakopravnost Hrvata.

➡ “BiH može opstati samo ako su sva tri naroda zadovoljna. Ako Hrvati nemaju svoj entitet ili barem snažnu autonomiju, onda je teško očekivati stabilnost”, rekao je Grmoja.

Ova izjava dolazi u trenutku kada se u BiH sve češće govori o političkim tenzijama između Bošnjaka i Hrvata, posebno u vezi sa Izbornim zakonom i ulogom HDZ-a BiH.

Herceg-Bosna: Ideja koja ne nestaje

Grmoja je istakao i da se Herceg-Bosna ne može izbrisati iz političke realnosti, budući da su Hrvati kroz historiju imali svoju političku i teritorijalnu organizaciju.

➡ “Herceg-Bosna nije bila greška. Ona je bila reakcija na pokušaje marginalizacije Hrvata. Ako ne postoji institucionalna zaštita, Hrvati se s pravom pitaju kakva im je budućnost u BiH”, rekao je.

Ova izjava naišla je na velike kritike iz Sarajeva, gdje se Herceg-Bosna i dalje vidi kao simbol podjela i pokušaja disolucije BiH tokom rata devedesetih godina.

Reakcije iz BiH: “Neprihvatljiva politika podjela”

Političari iz Sarajeva i Republike Srpske nisu ostali nijemi na Grmojine izjave. Bošnjačke stranke su poručile da su ovakve ideje opasne i destabilizujuće za BiH.

➡ “BiH je država svih njenih građana. Pokušaji podjele kroz treći entitet su neprihvatljivi i protivni Dejtonskom sporazumu”, izjavio je jedan od bošnjačkih zvaničnika.

S druge strane, u Republici Srpskoj su izjave dočekane sa interesovanjem, budući da dio političara smatra da bi treći entitet mogao biti korak ka dezintegraciji BiH, što bi otvorilo vrata i za moguću nezavisnost RS-a.

➡ “Ako Hrvati dobiju treći entitet, logično je da Srbi dobiju pravo na samoopredjeljenje”, rekao je jedan političar iz Banja Luke.

Šta bi značio treći entitet?

Formiranje trećeg entiteta u BiH donijelo bi brojne političke i pravne izazove, a posljedice bi bile dalekosežne:

🔹 Politička nestabilnost – Bošnjački politički vrh nikada ne bi prihvatio ovakav scenario bez velikog otpora.
🔹 Promjena Dejtonskog sporazuma – Svaka promjena ustavnog uređenja BiH zahtijevala bi međunarodne pregovore i saglasnost svih strana.
🔹 Jačanje podjela u BiH – Umjesto stabilizacije, treći entitet bi mogao izazvati još veće političke krize.

Zaključak: Da li je treći entitet realan scenario?

Iako Grmoja i dio hrvatske političke scene smatraju da je treći entitet jedino rješenje, realnost pokazuje da je politički otpor ovoj ideji ogroman.

👉 Bošnjačke stranke ne žele nikakvu novu podjelu BiH.
👉 Srpske stranke vide mogućnost trećeg entiteta kao signal za dalje separatističke ambicije.
👉 Međunarodna zajednica je do sada uvijek bila protiv promjena Dejtonskog sporazuma koje bi dovele do novih podjela.

Ostaje da se vidi hoće li se ova ideja zadržati kao politički pritisak, ili će stvarno postati dio ozbiljnih pregovora o budućnosti BiH.