Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) donijela je odluku kojom su ukinuti zakoni koji su ranije usvojeni u februaru 2025. godine, a kojima se zabranjivao rad institucija Bosne i Hercegovine poput Suda BiH, Tužilaštva BiH, SIPA-e i Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV BiH). Ova odluka izazvala je široku pažnju domaće i međunarodne javnosti jer se radi o pitanju koje direktno zadire u ustavni poredak i nadležnosti države Bosne i Hercegovine.
Zakoni koji su sada ukinuti prvobitno su doneseni s ciljem da ograniče djelovanje državnih institucija na teritoriji Republike Srpske. Među njima su bili Zakon o neprimjenjivanju zakona BiH, Zakon o VSTV-u RS-a, izmjene Krivičnog zakonika RS-a i Zakon o posebnom registru neprofitnih organizacija. Ustavni sud BiH je ubrzo nakon njihovog usvajanja reagovao, suspendovao njihovu primjenu i kasnije donio odluku kojom ih je proglasio neustavnim.
Sud je naveo da entiteti nemaju ovlaštenje da preuzimaju ili ukidaju nadležnosti koje pripadaju državi BiH, posebno kada je riječ o pravosuđu i sigurnosnim institucijama. Takvi potezi, prema obrazloženju Suda, predstavljaju direktno kršenje Ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji jasno definiše podjelu vlasti između državnog i entitetskog nivoa.
Ukidanje ovih zakona ima nekoliko važnih posljedica. Prvo, politički posmatrano, pokazuje da se ni entiteti ne mogu stavljati iznad državnih institucija. Drugo, pravno gledano, odluka Ustavnog suda BiH potvrdila je da pravni poredak države ima supremaciju nad entitetskim zakonodavstvom. Treće, u simboličkom smislu, ova odluka je svojevrsno upozorenje političarima koji pokušavaju koristiti zakonodavne procese za dnevno-političke ciljeve.
U Republici Srpskoj, međutim, dio političkih aktera ovu odluku tumači kao atak na autonomiju entiteta. Ipak, pravni stručnjaci ističu da Ustav BiH entitetima daje široke nadležnosti, ali ne i mogućnost da negiraju postojanje i funkcionisanje zajedničkih institucija države. Time se ponovo otvara stara rasprava o balansu između državnog i entitetskog nivoa vlasti, koja traje od samog potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Za građane, ova odluka donosi određenu dozu olakšanja, jer se pravni sistem vraća u institucionalne okvire države. Funkcionisanje suda, tužilaštva i sigurnosnih agencija na cijeloj teritoriji BiH znači da će građani moći imati jednak pristup pravdi i sigurnosti, bez obzira na entitetske granice. U praktičnom smislu, to znači i stabilniji pravosudni sistem, jer bi eventualna paralelna struktura vlasti mogla izazvati pravnu zbrku i nesigurnost.
Ukidanje ovih zakona može se posmatrati i kao test političke zrelosti — i za vlast u RS-u i za institucije BiH. Dok jedni ovu odluku vide kao poraz politike konfrontacije, drugi je tumače kao pobjedu ustavnog poretka i međunarodnog prava. Kako god se posmatralo, jasno je da se politički pritisci i pokušaji redefinisanja ustavnih odnosa neće tako lako zaustaviti, ali i da pravni mehanizmi Bosne i Hercegovine još uvijek imaju snagu da održe državu u funkcionalnim okvirima.
U konačnici, ova odluka Narodne skupštine RS-a predstavlja simbolično povlačenje jednog političkog poteza koji je mogao imati dalekosežne posljedice. Time je barem privremeno spuštena tenzija između entiteta i države, ali je ostalo otvoreno pitanje — koliko dugo će trajati mir između prava i politike na prostoru Bosne i Hercegovine.
#Bosna_i_Hercegovina #RS #NSRS #politika #pravda #UstavniSudBiH #drzavneinstitucije #zakoni #dejton
