Prema riječima akademika dr. Miodraga Ostojića o novijim spoznajama o zaustavljanju ili smanjenju ateroskleroze, moguće je očistiti krvne žile i to je pristup. Kada LDL masti padnu ispod 1,8 milimola, krvne žile se počinju širiti i aterosklerotični plak se stabilizira.
Nova saznanja pokazuju da ATEROSKLEROZA nije tek jednosmjeran proces obilježen nakupljanjem masnih naslaga na stjenkama krvnih žila, što se donedavno vjerovalo. Trenutna istraživanja pokazuju da se to napredovanje može zaustaviti ili čak preokrenuti pomoću jednostavnih i lako dostupnih metoda.
Istraživanja su pokazala da prihvaćanje zdravog načina života uz mediteransku prehranu može iskorijeniti rizik od ateroskleroze, čak i među pojedincima genetski predisponiranim za ovo stanje. Posljedično, oni koji su izloženi riziku od stvaranja plaka u krvnim žilama trebali bi se kloniti masne hrane, kontrolirati povišene razine šećera u krvi i krvnog tlaka, povećati svoju tjelesnu aktivnost i težiti smanjenju pretilosti.
“Da bi se zaustavilo napredovanje naslaga plaka na krvnim sudovima, neophodna je stabilizacija stanja ateroskleroze”, kaže akademik Miodrag Ostojić, internist-kardiolog i profesor emeritus, inače stručni savjetnik KBC-a ‘Zvezdara’ i KBC-a. Banjaluka. On je predsednik i osnivač „Srpske fondacije za tvoje srce“, navodi se u razgovoru za „Novosti“.
Ateroskleroza se može pojaviti ili u erozivnom obliku ili kao čvrsto usidrena, a potonje se može postići upotrebom statina. Iako ovi lijekovi možda neće značajno utjecati na opseg vazokonstrikcije, oni značajno povećavaju strukturnu stabilnost plaka. Ovaj proces nalikuje vađenju štetnih elemenata iz plaka pomoću cjevčice, što pomaže u sprječavanju trombogene aktivnosti i stvaranja tromba, čak i u slučaju puknuća.
Tijekom obrnutog transporta kolesterola, uklanjanje finih kristala i uvođenje vezivnog tkiva dovodi do dva do tri posto povećanja lumena krvnih žila, značajno smanjujući šanse za neželjene događaje za impresivnih 82 posto. Čak i dodavanje male pločice ima veliku važnost. To se može usporediti s restauracijom trošnih fasada na građevinama kako bi se spriječilo da padnu na prolaznike koji ništa ne sumnjaju.
Je li ateroskleroza neizbježan aspekt starenja? Trenutačno se čini da je scenarij sličan zamoru materijala uočenom u mehaničkim sustavima poput automobila. Opće je poznato da kolesterol mora biti prisutan da bi se razvila ateroskleroza. Nadalje, smatra se da je oksidativna modifikacija kolesterola neophodna kako bi on doprinio nastanku ateroskleroze.
Studije pokazuju da konzumacija hrane bogate antioksidansima, poput soka od nara, može spriječiti oksidaciju kolesterola. Ispitivani su različiti vitamini, otkrivajući da se vitamin C dobiven iz limuna znatno razlikuje od svog pandana u tabletama. Stoga je preporučljivo stjecati vitamine iz prirodnih izvora kao što su voće i povrće, a ne iz dodataka prehrani. Koje su dodatne strategije učinkovite u borbi protiv ateroskleroze?
Studija “Reversal” pokazala je da je moguće smanjiti aterosklerozu kada razina LDL kolesterola padne ispod 1,8 milimola. Ovo smanjenje rezultira širenjem krvnih žila i stabilizacijom aterosklerotskih plakova.
INOVATIVNA TERAPIJA KOJA NADMAŠUJE STATINE
Koje preporuke postoje za one koji pate od nasljedne hiperkolesterolemije ili prirodno visoke razine lipida u krvi? Oni s obiteljskom hiperkolesterolemijom, osobito pojedinci koji su to stanje naslijedili od oba roditelja, obično počinju razvijati aterosklerozu u dobi od 25 godina. Na taj proces ne utječu njihove prehrambene navike, budući da je temeljno povezan s njihovim metabolizmom.
Otprilike šest mjeseci prije, PCSK9 inhibitori, nova klasa lijekova, dobili su odobrenje za ove pacijente. Primijenjeni supkutano u dozi od 140 mg dva puta mjesečno, ti lijekovi snižavaju razinu kolesterola za dodatnih 50 posto više od onoga što postižu statini. Nakon uspješno završenih kliničkih ispitivanja, dobili su autorizaciju u SAD-u i raznim zemljama Europske unije, a sada se očekuju rezultati njihove šire primjene.
Ipak, oni do sada nisu stigli u Srbiju. Može li se to postići isključivo pravilnom prehranom? – Ne u toj mjeri. Istraživanja pokazuju da u trenutku rođenja naš ukupni kolesterol iznosi 3,8, a razina LDL-a pada između 1,8 i 2 milimola. Taj broj može eskalirati na pet ili čak premašiti šest isključivo kao posljedica nepovoljnih utjecaja iz okoliša, nezdravih prehrambenih navika, nedovoljne tjelesne aktivnosti i stresa.
Slijedom toga, cilj nam je smanjiti ga na 2,5 milimola, uključujući tjelesnu aktivnost, jer ona potiče različite čimbenike. Na primjer, vježbanje može djelovati kao zamjena za aspirin, pomažući u prevenciji tromboze. Bavljenje tjelesnom aktivnošću potiče proizvodnju specifičnih tvari u tijelu koje se nazivaju tkivni aktivatori plazminogena, a koji mogu razgraditi tromb ako se on razvije. Koje dodatne strategije možemo primijeniti za preventivne mjere protiv napredovanja ateroskleroze?
Aktivnosti povezane sa središnjim živčanim sustavom odvijaju se kroz glazbu, smijeh i humor. Otpuštanje različitih medijatora, koji su kemijske tvari koje ulaze u krvotok, pomaže u stvaranju dušikovog oksida. Ovaj spoj značajno djeluje na krvne žile i ključan je u prevenciji stanja poput moždanog udara, srčanog udara, angine pektoris i aritmije.
Bolest srca koja se manifestira prije 90. godine života nije uzrokovana božanskom intervencijom ili prirodnim fenomenom; umjesto toga, proizlazi iz našeg vlastitog ponašanja. Obično se očekuje da će krvne žile generirati dovoljne razine dušikovog oksida, a ateroskleroza se počinje razvijati kada ta proizvodnja izostane.
Uvriježeno je mišljenje da središnji živčani sustav izravno utječe na metabolizam, krvni tlak, vaskularni tonus i izlučivanje dušikovog oksida. Kako bi se utvrdilo koji je žanr glazbe najučinkovitiji u sprječavanju nakupljanja plaka, provedena je studija u kojoj su sudionici slušali svoju omiljenu glazbu, uključujući ambijentalne zapise i buku, dok su stručnjaci pratili njihove arterije nadlaktice.
