Tumori su kancerozne tvorevine koje mogu nastati u bilo čijem tijelu i naš imuni sistem to spriječava skoro svaki dan. Međutim, može se lako desiti da to preraste u opasan rak i danas otkrivamo šta jedan onkolog kaže o svemu tome.
- Unatoč značajnom napretku moderne medicine posljednjih godina, lijek za ovu agresivnu bolest koja zahvaća svaki organ u tijelu i dalje je nedostižan. Prevladavajuća varijanta ove bolesti je ona koja zahvaća pluća.
Rak pluća jedna je od najraširenijih bolesti u Srbiji, čime je zemlja druga u svijetu po broju oboljelih. O tome je govorio onkolog Vladimir Kovčin koji je otkrio da cigarete nisu jedini uzročnici ove opake bolesti. Kovčin u razgovoru za Blic objašnjava da je za rak pluća najviše odgovorno pušenje duhana, jer se u duhanskom dimu nalazi više od 40 kancerogenih tvari, među kojima su i ciklički ugljikovodici koji oštećuju stanice pluća.
Rizik od razvoja raka značajno je povećan dugoročnim posljedicama pušenja. Navodi da su Turska, Bugarska i Grčka nekada bile razvijenije, ali su u posljednjih 10 do 15 godina uvele stroge propise o pušenju što je rezultiralo nižim stopama raka pluća.
Zdravstveno-statistički godišnjak “Batuta” za 2023. godinu pokazuje da je u 2019. godini 31 posto osoba od 15 i više godina u Srbiji bilo stalnih pušača. U to su vrijeme najveće stope pušenja zabilježene u dobnoj skupini od 45 do 54 godine, dok je trenutno prevladavajući dobni raspon pušača između 35 i 44 godine.
Sve veći broj mladih ljudi počinje pušiti. Uzbunjuju podaci iz istraživanja “Batuta” iz 2022. godine o ponašanju djece školskog uzrasta u Srbiji, koji pokazuju da je svaki peti učenik od 11, 13 i 15 godina probao elektronske cigarete. Nadalje, čini se da uporaba elektroničkih cigareta i snusa, vrste duhana u prahu, raste kako ta djeca rastu.
Početak pušenja u tako ranoj dobi, dok su još u školi, potiče zabrinutost o potencijalnom riziku od raka pluća u trenutku kad navrše 30 godina ili možda čak i ranije. Snižen je dobni prag za pojavu raka pluća. Rizik pojedinca se povećava s početkom pušenja u mlađoj dobi i poviješću pušenja koja se proteže preko 10 godina. Nakon samo 10 godina stalnog pušenja, vjerojatnost razvoja raka postaje očita.
Kako kaže Kovčin u razgovoru za “Blic”, svako može da proceni kada počinje rizik od raka pluća. Dok su cigarete glavni uzročnici raka, valja istaknuti da je u svibnju Institut za javno zdravstvo “Dr. Milan Jovanović Batut” objavio studiju pod nazivom “Istraživanje uporabe duhana i srodnih proizvoda među populacijom od 18 do 64 godine u Srbiji.
- Istraživanje je pokazalo da 20 posto odraslih pušača dnevno popije više od kutije cigareta, a 18,4 posto ih je barem jednom probalo elektroničke cigarete. Osim pušenja, faktor u nastanku raka pluća je i zagađenje.
Onkolog Kovčin ističe da duhanski dim, iako je čimbenik koji doprinosi raku pluća, nije jedini uzrok. Ističe zabrinjavajuću statistiku da Srbija ima najveću stopu smrtnosti u Europi koja je posljedica međudjelovanja zagađenog zraka i pušenja. Rak pluća ima mnogo čimbenika koji doprinose nastanku, od kojih je jedan od glavnih onečišćenje, osobito u zimskim mjesecima u gradovima koji nemaju centralno grijanje, gdje je dimu teško izaći.
Također je ključno postaviti filtere na industrijske dimnjake kako bi se smanjilo udisanje otrovnih tvari. Dodatno, rizik je povećan korištenjem različitih pesticida na duhanu te ugradnjom raznih kemikalija i mirisa u cigaretni papir, što sve predstavlja prijetnju zdravlju.
Iako pasivno pušenje možda nije toliko štetno kao izravni dim, ipak predstavlja opasnost jer nepušači koji su mu izloženi mogu imati slične zdravstvene probleme. Naravno, pasivno pušenje može imati zdravstvene implikacije, s obzirom da duhanski dim sadrži preko 40 kancerogenih tvari, poput cikličkih ugljikovodika.
Duljina izloženosti je vitalna; na primjer, osoba koja je cijeli dan izložena pušaču suočava se s drugačijim rizicima od nekoga tko provede samo sat vremena u blizini aktivnog pušača, ističe onkolog. Navodi da su pasivni pušači izloženi znatnom riziku, napominjući da dok je šansa da pušač oboli od raka pluća 10, kod pasivnog pušača rizik je između 2 i 5.
Nasuprot tome, Kovčin je naveo primjere ljudi koji su dva ili tri puta prestali pušiti. prije nekoliko desetljeća, ali im je kasnije dijagnosticiran rak pluća. Ova skupina pojedinaca pušila je 15 do 20 godina. Nadalje, naglašava važnost količine popijenih cigareta, ističući značajnu razliku između pušenja samo nekoliko cigareta dnevno i pušenja 3 do 4 kutije dnevno, kao što to rade neki pacijenti. Pušačima se savjetuje da obave pregled pluća jednom godišnje.
Uočeno je da, iako je pušenjem moguće ukloniti štetne tvari iz pluća, posljedice mogu biti dugotrajne. Stoga se pušačima preporučuje godišnji pregled pluća. Iako je doista moguće očistiti pluća, stanice još uvijek mogu doživjeti oštećenja od štetnih mutacija koje proizlaze iz cikličkih ugljikovodika, što može ostaviti trajne posljedice.