Spavanje i san su sve popularnija stvar za istraživati u medicini, ali i dalje ne znamo puno toga o tome. Mnogi od nas bi voljeli da nauče više o pravilnom i zdravom spavanju. Danas vam otkrivamo mnogo toga o jednom interesantnom fenomenu.
- Danas želim razgovarati o temi koja odjekuje kod svih nas. Naime, radi se o onom trenutku kada netko osjeti umor, legne se odmoriti i povremeno doživi nagli trzaj koji ga trgne iz sna. Jeste li ikada ovo doživjeli? Što je zapravo hipnički trzaj?
Obično se naziva hipnotičkim trzanjem, ovaj brzi i refleksivni pokret tijela događa se tijekom promjene stanja budnosti u stanje sna. Klasificira se kao tip mioklonusa, koji uključuje brze, nevoljne kontrakcije mišića. Hipnički trzaji potpuno su normalni i obično se javljaju u početnim fazama sna, osobito kada se osoba počinje buditi.
Hipnički trzaj može se dogoditi dok se iz budnog stanja prebacujete u san. Ovaj fenomen je često popraćen osjećajem pada sa značajne visine ili gubitkom ravnoteže, što može biti vrlo uznemirujuće i često rezultira buđenjem. Osim toga, neki se pojedinci mogu susresti s poremećajima vida poput bljeskova ili osjećaja pogoršanja, pojačavajući cjelokupno iskustvo. Što dovodi do hipničkih trzaja?
- Dok se hipničko trzanje uobičajeno primjećuje, razlozi koji stoje iza njega već neko vrijeme zaokupljaju zanimanje istraživača. Naposljetku, pojavilo se nekoliko teorija koje su razjasnile iznenadne trzaje koje tijelo doživljava dok počinjemo tonuti u san.
Značajna teorija odnosi se na brzi prijelaz iz budnog stanja u spavanje. Kada su pojedinci umorni ili im nedostaje sna, i njihovo tijelo i um pokušavaju ubrzati početak sna. Obično je taj prijelaz postupan, karakteriziran smanjenjem disanja i otkucaja srca, opuštanjem mišića i ulaskom mozga u stanje odmora.
Međutim, ako se ova promjena dogodi prebrzo, mozak može zbuniti signale koje šalje tijelu. Posljedično, mozak može pogrešno protumačiti opuštanje mišića kao znak pada, izazivajući refleksni trzaj kako bi se “spriječio” pad. Druga hipoteza predlaže da hipničko trzanje služi kao evolucijski mehanizam preživljavanja.
Prema ovoj teoriji, rani ljudi koji su se odmarali na drveću ili u nestabilnim okruženjima doživljavali su hipničke trzaje kako bi se zaštitili od pada tijekom sna. Ovaj je refleks mogao biti vitalan za preživljavanje u ranim fazama ljudske evolucije, nastavljajući se i danas kao trag tih prvobitnih instinkata. Štoviše, na pojavu hipničkih trzaja mogu utjecati i vanjski čimbenici.
- Istraživači sugeriraju da određeni vanjski elementi mogu povećati šanse za pojavu ovih nevoljnih pokreta. Na primjer, uzimanje stimulansa poput kofeina, nikotina ili određenih lijekova kao što su Adderall ili Ritalin može povećati vjerojatnost da ćete doživjeti te šokove.
S obzirom da je poznato da kofein pojačava budnost i povećava razinu energije, razumljivo je da njegova prisutnost u tijelu remeti prirodni proces prelaska u san, što dovodi do ovih trzaja. Osim toga, značajan nedostatak sna također igra ključnu ulogu u učestalosti hipničkih trzaja.
Kada se suočimo sa značajnim umorom, naše tijelo i um pokušavaju brže ući u san radi oporavka. Ovaj brzi prijelaz iz budnog stanja u stanje spavanja može rezultirati trzanjem. Posljedično, pojedinci koji se suočavaju s nesanicom ili neredovitim navikama spavanja mogu se češće susresti s ovim pojavama. Kako smanjiti učestalost hipničkih trzaja? Dok hipnički trzaji nisu opasni, mogu biti uznemirujući, osobito ako se javljaju često ili ometaju vaš san.
