DZeba kritikuje HDZ-ovo rješenje: “Mirna BiH mogla bi postojati kao Građanska RS, RBih i HB”
Damir Džeba, predsjednik Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, iznio je oštru kritiku na račun HDZ-a BiH nakon posljednjih političkih prijedloga koji, prema njegovim riječima, sadrže veoma sporna rješenja za budući ustavni i izborni poredak. On je upozorio da bi predloženi model mogao dovesti do dubokih promjena u strukturi države – promjena koje su, kako kaže, opasne po stabilnost i ravnopravnost konstitutivnih naroda.
Džeba je poručio da HDZ-ove ideje impliciraju moguće preinake koje bi dijelile BiH na tri entiteta ili slične oblasti: Građanska RS, RBih (Republika Bosne i Hercegovine) i HB (Herceg Bosna), što smatra konceptom koji je idejno opasan. Njegova izjava izaziva snažan odjek jer se radi o terminima koji su u prošlosti korišteni u političkoj retorici, ali koji sada, prema Džebi, ponovo bivaju vraćeni u političke prijedloge. On tvrdi da iza tih prijedloga stoje pokušaji redefinisanja identiteta, političkih prava i izbora, a da se sve to radi pod izgovorom reforme Izbornog zakona i sistema.
Prema Džebi, ključna opasnost leži u tome što takav model može formalno odvojiti različite dijelove države po etničkim ili identitetskim linijama, umjesto da se oslanja na inkluzivnost i saradnju. “Mirna Bosna i Hercegovina ne može opstati ako se ne poštuju prava svih naroda, a ne da se grade novi entiteti koji samo produbljuju razdore,” poručio je. On smatra da bi ovakvi prijedlozi u praksi značili jače etničke podjele i smanjenje zajedničkih državnih institucija koje povezuju građane svih naroda.
HDZ-ov odgovor, prema izvorima iz političkih krugova, ide u pravcu opravdavanja tih prijedloga kao nužnih kompromisa koji bi uravnotežili političke stavove i zadovoljili zahtjeve različitih konstitutivnih naroda. Predstavnici stranke za sada ne poriču da se razmatraju različite varijante reformi, ali naglašavaju da nisu podržavale jasne prijedloge entitetskih preinaka. Oni tvrde da su ti prijedlozi još u fazi ideje, da se vode pregovori i da ništa nije konačno definirano.
Analitičari ukazuju da je pojava ovakvih prijedloga znak rastuće političke napetosti. Sa jedne strane postoji pritisak na promjene izborne regulative, apel da se sistem učini pravednijim i transparentnijim, ali s druge strane, svaki pokušaj promjene strukture države nailazi na bojazan – bojazan da se ne stvore kolektivi koji su već polarizovani, da se institucionalne reforme ne koriste kao sredstvo etno-politike, te da ne budu pokretači nove krize u državi koja je već opterećena složenim historijskim i političkim naslijeđem.
Građani, posebno oni koji se identifikuju sa manjim zajednicama, pažljivo prate ove prijedloge. Pitanja koja se često vode su: ko definiše šta je “građanska” verzija entiteta, ko će nadgledati ta pravila, i kakav će biti mehanizam zaštite manjinskih prava. Transparentnost u tim procesima, po mišljenju mnogih, nije samo poželjna — ona je neophodna da se spriječi zloupotreba i manipulacija etničkim osjetljivostima.
Sve u svemu, Džebine tvrdnje bacaju svjetlo na temeljno pitanje – da li politika reformi u BiH ide ka konstruktivnim rješenjima zasnovanim na zajedništvu i poštovanju različitosti, ili ka modelima koji subjektivno guraju stavove pojedinih stranaka preko interesa svih građana.
#Politika #BiH #HDZ #ReformaIzbornogZakona #EtničkePodjele #GrađanskaBosna #Pravda #Identitet
