Na benzinskim pumpama pod brendom Gazprom u Bosni i Hercegovini od nedavno se odvija značajna promjena u načinu plaćanja — samo gotovinom. Ovu mjeru uvod je američkih sankcija koje su nametnute Naftnoj industriji Srbije (NIS) zbog većinskog ruskog vlasništva, što je direktno pogodilo i maloprodajni lanac goriva u regiji.
Kako je saopšteno iz NIS-a, kompanija nije dobila produženje posebne licence od Ministarstva finansija SAD-a, licence koja joj je omogućavala nesmetan međudržavni platni promet. Bez te licence, transakcije karticama Visa i MasterCardprestale su biti prihvatljive na pumpama Gazprom u BiH. “Plaćanje karticama više nije moguće — isključivo gotovina”, stoji u obavještenju koje je objavljeno na pumpama.
Ovo nije samo lokalna stvar — sankcije stupaju na snagu od šest sati ujutro, a već je vidljivo da su ponestali neki proizvodi u ponudi pumpi, što ukazuje da je lanac snabdijevanja ozbiljno pogođen. NIS tvrdi da je obezbijedio dovoljne zalihe goriva, ali da prepreke pri naplati ugrožavaju rutinski tok poslovanja.
U Bosni i Hercegovini, NIS posluje preko Gazprom i NIS Petrol pumpi, ukupno 40 stanica i sa oko 500 zaposlenih u BiH. Sankcije nisu udarile samo na kartične transakcije — već je u nekim slučajevima došlo i do blokade računapratećih kompanija. Na primjer, neko vrijeme je račune kompanije NIS Petrol u UniCredit Bank Banja Luka zatvoren, a računi G-Petrola u BiH također su nailazili na ograničenja u bankarskom prometu.
Ova situacija stavlja potrošače u nelagodan položaj. Vozači koji su navikli plaćati karticama sada moraju držati dovoljno gotovine, ponekad u većim iznosima nego što je uobičajeno. Osim toga, mnogi su iznenađeni kada prime obavijest da kartice više nisu funkcionalne, što stvara konfuziju i frustraciju.
Ali mjeru sankcija ne treba promatrati samo kroz prizmu nelagode potrošača — ona ima političku i geostratešku težinu. SAD na ovaj način pokušavaju vršiti pritisak na kompaniju s ruskom konotacijom, prisiljavajući je da pređe na alternativne sisteme plaćanja ili da se udalji od ruskih veza. Za NIS, delisting (skidanje sa sankcijske liste) je dugotrajan i složen proces, a do tog momenta kompanija funkcioniše u ograničenim okolnostima.
U međuvremenu vlasti u Srbiji, kao i NIS, pokušavaju smanjiti štetu i najavljuju saradnju sa Ministarstvom finansija SAD radi obnove licence. Takođe planiraju da uvode alternative: dinarska plaćanja, IPS metoda, ili domaće kartice (poput „Dina“) u namjeri da nadomjeste gubitak međunarodnih platnih kanala.
Za potrošače i lokalne zajednice ovo nije samo ekonomski problem, već i signal da sankcije koje su inicijalno usmjerene prema vanjskim akterima mogu izazvati direktne poremećaje u svakodnevnom životu. U narednim danima biće ključno pratiti da li će se pumpama vratiti kartične transakcije, hoće li se snabdijevanje stabilizovati, i kako će kompanije i država reagovati da ublaže štetu.
#GazpromPumpa #PlaćanjeSamoKeš #SADSanicije #NIS #Ekonomija #BosnaHercegovina
