Sud Bosne i Hercegovine je ovih dana poslao dopis Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) kojim se, prema dostupnim informacijama, nagovještava mogućnost da Milorad Dodik više ne može obavljati funkciju predsjednika SNSD-a. Ova vijest je izazvala snažan odjek u domaćoj političkoj javnosti, jer bi eventualna primjena takve odluke imala ozbiljne posljedice po cjelokupan politički pejzaž Republike Srpske, ali i cijele Bosne i Hercegovine. U dokumentu koji je Sud BiH dostavio CIK-u, naglašava se da se „pravosnažnom presudom Dodiku moraju primijeniti sve zakonom propisane pravne posljedice“. Iako sam tekst dopisa nije javan, njegovo tumačenje već je izazvalo buru komentara – od pravnika do političara koji smatraju da bi ovo mogao biti presedan bez presedana u modernoj bh. politici.
Sadržaj dopisa, kako navode izvori bliski institucijama, ukazuje na to da se u slučaju pravosnažne presude automatski primjenjuje niz zakonskih ograničenja, uključujući i zabranu obavljanja rukovodećih funkcija u političkim organizacijama. Drugim riječima, ako se ovo tumačenje potvrdi, Milorad Dodik bi formalno mogao biti spriječen da i dalje obavlja dužnost predsjednika SNSD-a. Međutim, takvo tumačenje zakona i nadležnosti CIK-a ostavlja mnogo prostora za različite interpretacije, jer do sada u Bosni i Hercegovini nije postojao sličan slučaj u kojem je pravosnažna presuda dovela do smjene lidera jedne od vladajućih stranaka.
Ono što cijelu situaciju čini još složenijom jeste činjenica da je Sud BiH dopis uputio upravo Centralnoj izbornoj komisiji, iako je do sada pitanje vođenja političkih stranaka bilo u nadležnosti sudskih registara. Time je otvoreno i pravno i političko pitanje – da li CIK uopće ima zakonski osnov da interveniše u internim poslovima stranaka, ili se radi o pokušaju da se kroz institucije države napravi pritisak na Dodika. Sam lider SNSD-a je, očekivano, burno reagovao, poručivši da je riječ o „političkom obračunu maskiranom u pravnu formu“ i da neće dozvoliti da ga „sudske i strane strukture“ uklone iz politike.
Dodik je otišao i korak dalje, izjavivši da će, ukoliko se „ovakva praksa nastavi“, razmotriti „sve opcije zaštite političke volje naroda Republike Srpske“, što su mnogi protumačili kao još jednu u nizu prijetnji otcjepljenjem. Njegove izjave samo su dodatno pojačale napetost između institucija BiH i vlasti u RS-u, dok opozicija u Banjaluci ističe da se Dodik sada nalazi u situaciji u kojoj više ne može birati pravac – jer je, kako kažu, „zakon isti za sve“.
Ako se u narednim danima pokaže da CIK zaista ima namjeru djelovati po osnovu ovog dopisa, moguće je da će Bosna i Hercegovina svjedočiti jednom od najznačajnijih institucionalnih sukoba od Dejtona do danas. Jer, dok jedni tvrde da se mora poštovati presuda i primijeniti sve zakonske mjere, drugi upozoravaju da bi to moglo dovesti do političke destabilizacije i novih tenzija u zemlji.
U svakom slučaju, dopis Suda BiH CIK-u otvorio je vrata ozbiljnih političkih i pravnih dilema. Da li će Milorad Dodik zaista izgubiti poziciju predsjednika SNSD-a ili će institucije pronaći način da zaobiđu ovakvu odluku – pitanje je koje bi moglo obilježiti naredne sedmice. Ono što je sigurno jeste da se bosanskohercegovačka politika ponovo nalazi na raskršću, između zakona i političke moći, između pravde i interesa. A u toj borbi, kao i mnogo puta do sada, gubi – država.
