Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić-Radman reagovao je na govor člana Predsjedništva BiH Željka Komšića pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija, ističući da je njegov nastup “teško unazadio odnose Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH”. Ova izjava dodatno je podgrijala već napetu političku atmosferu u regionu, gdje se Komšićev legitimitet često dovodi u pitanje od strane hrvatskog političkog vrha.
Grlić-Radman je naglasio da Komšić, po njegovom mišljenju, nema pravo da govori u ime Hrvata u BiH jer nije izabran njihovim glasovima, već glasovima većinski bošnjačkog biračkog tijela. “Odbacujemo aluzije nelegitimnog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je teško unazadio odnose između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH”, poručio je ministar, dodajući da ovakav govor ne doprinosi stabilnosti države niti njenom evropskom i euroatlantskom putu.
S druge strane, Komšić je u svom izlaganju u UN-u kritikovao međunarodne institucije i pojedine države zbog, kako je rekao, “utjecaja na demokratske procese u BiH”. Posebno je naglasio da se odluke i presude u zemlji često donose pod vanjskim pritiscima, što, prema njemu, narušava suverenitet Bosne i Hercegovine. Njegove riječi naišle su na oštre reakcije, posebno iz Zagreba, gdje se već duže vrijeme insistira na potrebi izmjene izbornog zakona u BiH.
Politički analitičari smatraju da je ovakav sukob izjava nastavak dugogodišnje retorike koja dolazi iz zvaničnog Zagreba prema Komšiću. Dok jedni u BiH smatraju da Komšić svojim nastupom brani suverenitet zemlje i ukazuje na probleme koje međunarodna zajednica često previđa, drugi upozoravaju da njegovi govori dodatno produbljuju ionako krhke odnose među narodima.
Ono što je sigurno jeste da će ova nova runda prepucavanja između Komšića i hrvatskog političkog vrha dodatno zakomplicirati odnose unutar BiH, ali i između Sarajeva i Zagreba. Dok Komšić uživa podršku dijela bošnjačkih birača i međunarodnih struktura koje zagovaraju građanski koncept države, Grlić-Radman i hrvatski dužnosnici tvrde da se na taj način potire konstitutivnost naroda i Dejtonski sporazum.
Iako je riječ o još jednom u nizu diplomatskih sukoba, njegova težina leži u činjenici da se desio na svjetskoj pozornici, pred očima međunarodne zajednice. Takvi nastupi često ostavljaju dugoročne posljedice, jer se stavovi izrečeni u UN-u ne doživljavaju samo kao lokalna prepucavanja, već i kao signal kakav će kurs zemlja voditi u budućnosti.
Na kraju, ostaje pitanje hoće li ovakvi istupi otvoriti prostor za ozbiljniji dijalog unutar BiH i sa susjedima, ili će se nastaviti praksa optužbi i kontraoptužbi koje samo cementiraju podjele. U oba slučaja, jasno je da su Hrvati i Bošnjaci u Federaciji BiH ponovo stavljeni u fokus političkih obračuna, umjesto da budu u centru konstruktivnih razgovora o budućnosti zajedničke države.
#politika #BiH #Hrvatska #Komšić #GrlićRadman #UN #odnosi
