Nakon tri decenije čekanja, Terminal Blažuj kraj Sarajeva ponovo je oživio. U njegove rezervoare stiglo je čak 42 miliona litara nafte i benzina, što označava prekretnicu za energetsku sigurnost Federacije Bosne i Hercegovine. Mnogi su ovaj događaj nazvali „istorijskim trenutkom“, jer se radi o prvom velikom transportu goriva željeznicom iz Luke Ploče nakon raspada Jugoslavije. Terminal, koji je dugo bio zapušten i nefunkcionalan, sada je obnovljen, modernizovan i spreman da postane jedan od ključnih stubova snabdijevanja energentima u državi.
Ovaj projekat, koji je godinama bio samo tema političkih obećanja i nerealizovanih planova, konačno je pretvoren u djelo zahvaljujući ulaganjima i koordinaciji između Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Operatora Terminala Federacije. Pripreme su trajale mjesecima – od obnove industrijskog kolosijeka, sigurnosnih instalacija, pa sve do postavljanja savremenog sistema za pretovar goriva. Rezultat je terminal koji sada može primati, skladištiti i distribuirati velike količine nafte i benzina, bez straha od zastoja ili prekida u lancu snabdijevanja.
Značaj ovog koraka ne leži samo u brojkama, već i u poruci koju šalje. Federacija BiH je, po prvi put nakon rata, dobila stratešku rezervu energenata koja može ublažiti posljedice globalnih poremećaja na tržištu goriva. U vrijeme kada cijene skaču iz dana u dan, a političke napetosti prijete blokadama, činjenica da zemlja ima funkcionalan skladišni kapacitet znači mnogo. Ovo je, jednostavno rečeno, garancija da pumpama neće ponestati goriva kad nastupi nova kriza.
Uvođenje željezničkog transporta iz Ploča u Blažuj smanjuje i troškove, jer se time izbjegava ovisnost o cestovnim konvojima cisterni. Time se rasterećuje saobraćaj, smanjuje rizik od saobraćajnih nezgoda i doprinosi zaštiti okoliša. No, još važnije – ovaj sistem povezuje Federaciju BiH s jadranskim morem u jednu stabilnu energetsku liniju. To je veza između domaćeg tržišta i svjetskih energetskih tokova.
Terminal Blažuj sada može služiti i kao sigurnosni punkt u slučaju hitnih situacija – bilo da se radi o nestašicama, elementarnim nepogodama ili poremećajima na granicama. Kapaciteti od 42 miliona litara nisu samo tehnički podatak, već temelj stabilnosti jednog sistema koji godinama zavisi od improvizacija.
Pitanje koje se sada postavlja glasi – hoće li Federacija uspjeti održati ovaj sistem dugoročno? Da bi Blažuj zaista bio ono što obećava, potrebno je da vlasti osiguraju transparentno upravljanje, redovno održavanje i pametno planiranje rezervi.Ako to bude urađeno, ovaj projekat bi mogao postati primjer da se u Bosni i Hercegovini ipak mogu realizovati ozbiljni infrastrukturni projekti.
Terminal Blažuj nije samo spremnik goriva – on je simbol povratka samopouzdanja u domaću energetsku politiku. Nakon godina praznih obećanja, Federacija konačno ima kapacitet koji može da stane rame uz rame s evropskim standardima. I dok su mnogi sumnjali da će dočekati ovaj trenutak, rezervoari u Blažuju danas su puni – doslovno i metaforički.
#Blažuj #EnergetskaSigurnost #FederacijaBiH #Nafta #Infrastruktura #Ekonomija #Stabilnost
